PRIVREDA
Moralić tužio „Šećeranu“
BANJALUKA – Firma „Tamol Assets Corp“, koja je preuzela potraživanja hrvatskog biznismena Envera Moralića od bijeljinske fabrike šećera, podnijela je protekle sedmice Okružnom privrednom sudu u Bijeljini dvije tužbe protiv „Šećerane“ u stečaju, „teške“ oko 15,3 miliona maraka.
Pored toga, Moralić je najavio da će preko svojih saradnika i advokatskih timova u narednim danima podnijeti krivične prijave nadležnim organima protiv grupe ljudi u i oko „Šećerane“, zbog namjere da ospore njegovo potraživanje, koje njegovi saradnici smatraju jedinim transparentnim i čistim potraživanjem, jer se radilo praktično o novcu. Komentarišući podnesene tužbe i najavljene krivične prijave, Lazo Đurđević, stečajni upravnik „Šećerane“, rekao je da svako kome budu osporena potraživanja ima pravo i može da podnese tužbu, i da to dokazuje pred sudom. „To je normalno. A to što podnose krivičnu prijavu nije nikakav problem, neka podnesu slobodno.
Ne znam samo zašto“, poručio je Đurđević. Damir Pejaković, direktor kontrolinga povezanih društava u vlasništvu Envera Moralića, je rekao da grupa ljudi oko „Šećerane“ želi da smakne Moralića iz Skupštine povjerilaca kako ne bi mogao donositi nikakve odluke, iako njihova potraživanja iznose više od 50 odsto. „Oni na taj način žele omogućiti nekome ko je manjinski povjerilac i ima mnogo miliona manje potraživanja da praktično upravlja imovinom tako da je može prodati i raditi s njom šta hoće, a osporiti potraživanje onoga ko je praktično dao novac, što potvrđuju sudovi i što će potvrditi svaki sud u svijetu“, rekao je Pejaković.
On je pojasnio da je tužbe podnijela firma „Tamol“, preko pravnog zastupnika, i da je jedna u iznosu od oko 12,6 miliona maraka, dok je druga „teška“ 2,7 miliona KM. „‘Tamol’ je podnio tužbe, prvu jer po pravosnažnom sudskom rješenju ima sudsko poravnanje i preuzeo je potraživanja od ‘Agrocoopa’, dok je druga po osnovu direktnog odnosa Poljoprivredne zadruge ‘Jankovci’, sa ‘Šećeranom’, koji su ustupili svoja potraživanja ‘Tamolu’“, pojasnio je Pejaković.
On je dodao da je u tužbama apsolutno jasno da je svaki njihov dokument besprijekorno čist, transparentan i da je to jedino potraživanje koje je čisto u „Šećerani“, „jer je više od 90 odsto potraživanja priznato isključivo radi neizlaska na ročišta, radi takozvanog propuštanja“. „To znači da ko god se u ‘Šećerani’ prijavio da mu se prizna potraživanje po bilo kom osnovu, ono je bilo priznato radi propuštanja iz razloga jer niko nije izašao na ročište. Na ročište se izašlo samo kada je u pitanju naša kompanija i onda je izmišljen neki razlog tehničke prirode da se praktično dobije mogućnost da se to na neki način može osporiti i gurnuti u proces i tako dalje“, smatra Pejaković.
Naglasio je da su sva potraživanja priznata zbog propuštanja, osim Moraliću, iako su jedina čista pošto je to bio praktično novac, dok su ostala potraživanja bila u sirovinama, stvarima, željezu, uslužnim djelatnostima, te dodao da su priznata i potraživanja otpremnina i prevoza na posao.
„Dakle, nisu priznata samo dva potraživanja Moralića, s jasnom namjerom prevare da bi mogli upravljati imovinom, biti u stečajnom procesu, te činiti Skupštinu povjerilaca, gdje nema onog ko čini skoro 60 odsto“, kazao je Pejaković. Podsjećamo da je Đurđević, krajem prošlog mjeseca, na posebnom ispitnom ročištu u Okružnom privrednom sudu u Bijeljini za ispitivanje prijavljenih potraživanja u postupku stečaja nad „Šećeranom“ osporio potraživanje od 15,3 miliona KM, koje su prijavili banjalučki „Agrocoop Export Import“ i „Tamol Assets Corp“. U ovom slučaju riječ je o potraživanjima Moralića, koja su u međuvremenu sa Poljoprivredne zadruge „Jankovci“ u Hrvatskoj, koja je bila u njegovom vlasništvu, prenesena na njega putem ugovora o prenosu sredstava.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca