Connect with us

PRIVREDA

U Gradišci još 4.500 divljih objekata

GRADIŠKA – Manji broj potrebnih dokumenata i povoljnije cijene legalizacije bespravno izgrađenih objekata nisu značajnije uticali na stanovnike Gradiške da ozakone nelegalno izgrađene kvadrate.

Objavljeno

 


Uprkos tome što rok za legalizaciju divlje gradnje ističe krajem godine, procjenjuje se da na području ove opštine ima oko 4.500 nelegalnih objekata čiji vlasnici još nisu podnijeli zahtjev za ozakonjenje.

– Od oko 5.000 bespravno izgrađenih objekata, koliko ih, prema procjeni, ima na području ove opštine, do sada je zaprimljeno samo 407 zahtjeva za legalizaciju – rekao je načelnik opštinskog Odjeljenja za urbanizam, građenje, komunalne i stambene poslove Slobodan Vidović.

On je naveo da je najveći broj nelegalnih objekata građen poslije posljednjeg rata, kada je izbjeglo i raseljeno stanovništvo rješavalo svoje stambeno pitanje.

Vidović je istakao da je ipak zainteresovanost vlasnika nelegalnih objekata nešto veća posljednjih mjeseci, kako se bliži istek roka za legalizaciju.

– U ovoj godini je zaprimljeno 309 zahtjeva za legalizaciju. Očigledno je da pred isticanje roka raste i zainteresovanost građana za legalizaciju. Očekujemo da će u decembru ovo interesovanje biti najveće – rekao je Vidović i dodao da je na slab odziv građana na legalizaciju najviše uticala besparica.

Vidović je objasnio da visina naknade za uređenje građevinskog zemljišta ne zavisi od lokacije ni zone u kojoj se objekat nalazi.

– Izmjene Zakona o uređenju prostora i građenju predviđaju niz pogodnosti za legalizaciju stambenih i stambeno-poslovnih objekata površine do 400 metara kvadratnih i pomoćnih objekata koji su u funkciji. Naknada za legalizaciju je fiksna i u svakoj opštini je jednaka, te ne zavisi od zone u kojoj se objekat nalazi – istakao je Vidović.

Reklama

Naglasio je da vlasnici objekata izgrađenih u prvoj građevinskoj zoni i objekata čija je površina veća od 400 kvadrata nemaju nikakve povlastice u postupku legalizacije.

– Plaćanja naknade za legalizaciju su oslobođene porodice poginulih boraca, ratnih vojnih invalida prve i druge kategorije i lica koja imaju status najtežih civilnih invalida u kolicima i slijepa lica – naglasio je Vidović.

On je pojasnio da je tehnička dokumentacija za ovakve objekte pojednostavljena, te se radi samo arhitektonska faza projekta. Prema njegovim riječima, kod završenih objekata jednim rješenjem se dobija građevinska i upotrebna dozvola.

– Ostale vrste objekata, poput poslovnih, nemaju nikakve pogodnosti prilikom legalizacije i ona se vodi jednako kao i postupak izdavanja građevinske dozvole kod izgradnje novih objekata – naglasio je Vidović.

Srpska
Procjenjuje se da u RS ima oko 85.000 bespravno izgrađenih objekata. Sve dok ne riješe njihov status, vlasnici ne mogu raspolagati tom imovinom. Bespravni graditelji koji do 31. decembra ove godine ne podnesu zahtjev za legalizaciju neće imati pravnu zaštitu, a sudbina njihovih objekata će zavisiti od rješenja inspekcije.

površina objekta – naknada za legalizaciju

Reklama

– do 100 m2 – 100 KM

– od 100 do 200 m2 – 500 KM

– od 300 m2 do 400 m2 – 2.000 KM

Plaćanja naknade za legalizaciju su oslobođeni

– porodice poginulih boraca,

– porodice RVI prve i druge kategorije

Reklama

– najteži civilni invalidi

– slijepe osobe

Izvor: Glas Srpske

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

BIZNIS

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu