Connect with us

PRIVREDA

Trendteks podijelio 38 radnih knjižica

TREBINJE – Uprava preduzeća „Trendteks“ – Poslovna jedinica Trebinje danas je podijelila još 38 radnih knjižica radnicama na neodređeno vrijeme, koje neopravdano nisu dolazile proteklih dana na posao uprkos pozivu poslodavca.

Objavljeno

 


U saopštenju Uprave preduzeća navodi se da u ovoj poslovnoj jedinici „Trendteksa“ trenutno rade 42 radnika, dok već 10 dana ne radi njih 75, od kojih je 40 sa ugovorima o radu na neodređeno vrijeme, koji su nakon tri neopravdana izostanka stekli uslove za otkaz. Direktor preduzeća Senka Starčević u saopštenju navodi da želi da nastavi sa proizvodnjom u Trebinju i da je proširi jer posla ima za mnogo veći broj radnika.

„To nije moguće ako se ne izvršavaju planovi proizvodnje, ne poštuju rokovi kupaca ili ne postiže zahtijevani kvalitet. Mi smo i dalje otvoreni za proširenje proizvodnje i za saradnju sa svim radnicima koji hoće i mogu da rade po pravilima tržišta i aktima poslodavca“, navodi Starčevićeva. U saopštenju se podsjeća da je 16. oktobra istekao rok na koji je bio zaključen Ugovor o radu na određeno sa 37 radnica, te da sa njih 12 nisu produženi ugovori jer su imali loš radni učinak.

„Pravo je poslodavca da produži ili ne produži ugovor o radu, čak i bez ikakvog obrazloženja. Naš interes je da radi što više radnika u poslovnici u Trebinju, što smo u nekoliko navrata i javno isticali, ali radnici moraju poštovati normative, odnosno ostvarivati radni učinak i produktivnost koji garantuje ispunjenje poslovnog plana, rokova i kvaliteta proizvoda koji nam postavljaju strani kupci“, navodi se u saopštenju.

Iz Uprave napominju da su ugovori o radu na određeno trebali biti produženi za 25 radnika koji su imali takve ugovore, ali su oni i jedan broj radnika koji su imali ugovore o radu na neodređeno obustavili rad, solidarišući se sa 12 radnika kojima su ugovori istekli, a nisu produženi. Starčevićeva napominje da je na vrijeme, još 21. oktobra, svim radnicama koje nisu dolazile na posao uputila pisano upozorenje u kome im je ostavila rok od osam dana da se izjasne o uzrocima obustave rad.

„U prvoj sedmici obustave rada proizvodnja je bila dovedena u pitanje, ali smo reagovali brzo i dio posla smo prebacili u naše pogone u Bileći i Doboju i tako spasili ugovor – narudžbu od ino-kupaca“, ističe se u saopštenju.

Radnice „Trendteksa“ kažu da je uprava samo pozivala zaposlene da se vrate u proizvodnju, ne želeći da ispuni njihove uslove – da imaju jedan slobodan radni dan, da bude osmočasovno radno vrijeme, minimalan topli obrok i pristojna plata. Gordana Runjevac, koja je danas podigla radnu knjižicu iz „Trendteksa“, rekla je novinarima da Uprava nema sluha za probleme u proizvodnji. „Nama se nudi samo da radimo, pa šta nam daju. Norma je stalno povećavana, pa je sa 80 kombinezona kolika je bila na početku podignuta na 220 kombinezona u jednoj proizvodnoj liniji sa 22 radnika. Svaka žena bi trebalo da radi po 10 časova dnevno i vikendom“, navela je Runjevac. Radnice tvrde da su njihovi problemi počeli nakon što je inspekcija rada utvrdila određene nepravilnosti u „Trendteksu“, te da nisu uspjeli da postignu dogovor sa poslodavcem. „Optuženi smo da smo išli u inspekciju rada da prijavimo nepravilnosti. Prvih 20 otkaza bila je svima opomena poslodavca da treba da radimo po njihovom ili da idemo kući“, tvrdi Runjevac.

Izvor: Srna

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu