„Nastojimo da novim zakonom pojednostavimo procedure za funkcioniranje preduzeća. Također, obezbijedićemo pretpostavke za kvalitetan registar preduzeća, koji u posljednjih šest godina nikada nije zaživio“, kazao je Zukić.

Na taj način na jednom mjestu bit će centralizovana procedura evidentiranja i praćenja svih obavljanja djelatnosti, a istovremeno značajno će se skratiti rokovi za registraciju i pojednostaviti kompletna administrativna procedura.

Novi zakon, kako kaže, trebao bi stvoriti pretpostavke da državnim zakonima o vanjskotrgovinskoj i carinskoj politici preduzetnici imaju pravo u skladu sa svojim potrebama uvoziti repromaterijal i izvoziti gotove proizvode. 

„Naime, zbog određene jezičke konstrukcije koja je nastala prilikom izmjena navedenih zakona ispalo je da su u postojećem tekstu zakona isključene fizičke osobe koje se bave proizvodnjom, kao mogući uvoznici i izvoznici. Tako su naši privrednici oštećeni i to nije praksa u Evropskoj uniji“, naglasio je Zukić.

Federalno ministarstvo je pokušalo animirati Vijeće ministara BiH i nadležna ministarstva na državnom nivou da tu grešku isprave, a u zakonu o obrtu trebalo bi biti navedeno da se ovaj problem mora nužno riješiti.

U cilju da obrtnici odgovaraju svojom imovinom napravljena su istraživanja kako je odgovornost obrtnika riješena u susjednim zemljama te se zaključilo da bi se u tom pogledu iskustvo Hrvatske moglo primijeniti u novom zakonu.

„Time bi se zaštitio onaj dio imovine koji obezbjeđuje normalnu egzistenciju obrtnika i da on ne može biti predmetom izvršenja“, kazao je Zukić.

Reklama

Predsjednik „Hrvatske obrtničke komore“ (HOK) Dragutin Ranogajec pojasnio je da je se u Hrvatskoj u „Zakonu o obrtu“ uspjelo staviti izuzeće od ovrhe (zapljene) za imovinu koja služi za nužni smještaj obrtnika i njegove obitelji, kao i obrtnička radionica u kojoj se obavlja djelatnost.

„Ako se ovrši obrtnička radionica onda se više nikada neće ovršiti razlika duga. Isto tako ako se obitelj izbaci na ulicu i ovrši onda ponovo dolazimo u problem, jer obrtnici jamče svojom imovinom, a često puta nisu ni krivi za ovrhe, jer ne mogu naplatiti svoja potraživanja. Na taj način smo željelizaštititi tu imovinu u dijelu stanovanja i posla“, rekao je Ranogajec.

Također, korisnim je predložio da se u novi zakon o obrtu uvrsti registar imovine koju posjeduje građanin prije otvaranja obrta na način da se imovina popiše i onda bi, kako tvrdi, ona bila izuzeta iz ovrhe.

„Obrtnici u Federaciji traže da obrtnik odgovara imovinom unesenom u obrt, što bi bilo jedno od načela ustavnosti da su svi jednaki pred zakonom“, rekao je Feni predsjednik Obrtničke komore Federacije BiH Mensur Bektić. 

Iako je važeći Zakon o obrtu propisao da obrtnici moraju biti članovi Komore potvrdio je da naplata članarine (od 3,78 do 8 KM) u Kantonu Sarajevo i susjednim kantonima iznosi od 10 do 15 posto, a na području Hercegovine svega 2,3 posto.

„Evidentan je problem naplate članarine, jer je ne plaća dio obrtnika. Stav Ministarstva je da članarina ostane obavezna i da se pokuša ustrojiti sistem kvalitetnog ubiranja od svih poduzetnika, a da se nakon toga ide na fakultativno plaćanje“, kazao je federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić. 

Reklama

Nadzor i naplatu članarine trabala bi da vrši Porezna uprava FBiH, ali ona po svom zakonu nema ovlasti da provodi tu kontrolu. 

„Da nam se takvi slučajevi ne bi i dalje dešavali važno je da novi zakon bude usklađen s drugim zakonima iz drugih resora i ministarstava“, istakao je Bektić.

U Federaciji  BiH ima registrovano 50.000 obrtnika i kada se izuzmu javna preduzeća i ustanove predstavljaju najvećeg poslodavca u Federaciji.  

Izvor: Fena