Kažu, hoće da ukinu odredbu prema kojoj je obavezno da se 40 posto domaćih proizvoda nalazi na policama tržnih centara u našoj zemlji, ali glavno pitanje je: Kako se može ukinuti nešto što nikada nije ni zaživjelo? Jednoglasni su i privrednici i vlasnici tržnih centara i marketa, kao i oni koji se bore za kupovinu domaćih proizvoda, da se ova odredba nikada nije ni provodila u našoj zemlji, tako da i njeno ukidanje ne bi značilo ništa.

Izgovor

– To bi sada mogao biti samo izgovor onima koji ni do sada nisu podržavali bh. proizvode da ih još manje podržavaju u svojim prodajnim centrima, smatra Muamer Aleta, direktor domaćeg lanca marketa Amko komerc.

Da odredba u trenutnom Zakonu o unutrašnjoj trgovini nikada nije zaživjela i da nije bila ni potpuno jasna, a kontrole su bile misaona radnja, kaže i Aleta, koji je dodao i kako je u njihovim marketima, sa odredbom ili bez nje, više od 50 posto domaćih proizvoda.
– Ne radimo to zbog odredbe ili nečeg drugog, već zbog toga što podržavamo domaću proizvodnju i što smo kao kompanija orijentisani domaćim proizvodima, što ćemo nastaviti i u budućnosti, odlučan je Aleta.

I u Hoše marketima je ista situacija, podrška domaćoj proizvodnji neće prestati bez obzira na odredbe ili njihovo ukidanje. Kako nam je kazao vlasnik ovog domaćeg maloprodajnog lanca Izet Bozalija, trude se da na policama njihovih marketa maksimalno budu zastupljeni domaći proizvodi, a kaže da plasman u marketima Hoše domaći proizvođači ne moraju plaćati, naplaćuju samo uvoznim.

– Mislim da dobrim domaćim proizvodima nije teško da se nađu na policama tržnih centara, međutim, bitno je i da svi mi forsiramo domaće proizvode, da kupcima što više probudimo svijest da kupuju domaće, jer tako pomažemo domaću ekonomiju od koje u konačnici svi zavisimo, poručio je Bozalija.

Na svijest kupaca apeluje i Admir Kapo, direktor Udruženja Kupujmo/koristimo domaće, koji kaže da je zakon o plasiranju domaćih proizvoda ionako bio samo mrtvo slovo na papiru, te da se ukidanjem odredbe neće ništa promijeniti.

Reklama

– Međutim, treba istaći da domaći marketi koliko-toliko daju više prostora domaćim proizvodima, ali sve se opet svodi na svijest potrošača i to znaju li koliko kupovina domaćih proizvoda znači državi i domaćoj ekonomiji. Činjenica je i da se približavamo Evropskoj uniji, koja nam nameće neka svoja pravila i standarde, koji ustvari guše domaću proizvodnju. Mi želimo ući u EU, ali je realnost da mi ne možemo parirati velikim multinacionalnim kompanijama, te da je do nas i kupaca da ostanu lojalni domaćem brendu kako bi domaće kompanije opstale, poručuje Kapo.

Ulaganja u kvalitet

Kada se jednog dana desi taj ulazak u EU, dodao je, domaći proizvođači tim velikim kompanijama neće moći parirati ni po kapacitetu proizvodnje, ni po plaćanju pozicije na policama (koja se u većini marketa plaća), niti po marketingu, tako da je, opet, ta svijest glavni faktor za opstanak.

– Ekonomski patriotizam je svugdje u svijetu prisutan i poželjan za razvoj svake nacionalne ekonomije. Očekujem da će novi zakon samo još više jačati svijest o potrebi kupovine domaćih kvalitetnih proizvoda. S druge strane, domaći proizvođači trebaju, po mom mišljenju, još više ulagati u kvalitet, inovacije, dizajn i promociju, kako bi bili što više konkurentni na tržištu. Nadam se, također, da će trgovački lanci prepoznati nova ulaganja u domaće brendove i da će s tim u vezi nuditi veći prostor bh. proizvodima, kazao nam je Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS GROUP, grupacije koja ima i firme koje se bave proizvodnjom, ali i svoje prodajne centre.

Reklama

Izvor: Oslobođenje