PRIVREDA
Izvanredna godina za namjensku industriju u FBiH: Ostvaren promet od 240 miliona KM, veliki planovi za 2017.
SARAJEVO – Namjenska industrija u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2016. godini ostvarila je prihod u iznosu od 240 miliona konvertibilnih maraka, što je najbolji rezultat u poslijeratnom periodu.
Najveći dio prihoda zabilježen je na osnovu izvoza u više od 30 zemalja svijeta, a prema optimističnim najavama, u ovoj godini se očekuje realizacija od blizu 300 miliona KM.
Uspjeh u poslovnom segmentu ostvarile su kompanije Igman iz Konjica i goraždanski Ginex, a ogroman iskorak napravile su i firme Zrak, Pretis, Vitezit i Binas.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić za Klix.ba je kazao da je 2016. bila najbolja godina za namjensku industriju.
„U prošloj godini smo uradili puno stvari kako bismo stabilizirali firme koje nisu bile u takvom položaju. Igman i Ginex su standardno završili godinu sa znatnim povećanjem, a bitno je da su firme Zrak, Pretis, Vitezit i Binas napravile iskorak koji je nevjerovatan. Jedino je Binas na ivici pozitivnog rezultata, a sve ostale firme će završiti pozitivno s potpisanim ugovorima za 2017. godinu, koji kažu da će ova godina biti zagarantovano uspješna i dobra“, rekao je Džindić.
Od firme gubitaša do jedne od vodećih
Proteklu godinu obilježili su izvozi u više od 30 zemalja svijeta, a kao najveći izvoznik navodi se preduzeće Igman s prihodom od blizu 110 miliona KM.
„Nakon Igmana slijedi Pretis koji je od firme gubitaša sa minus 65 miliona postao firma koja je na drugom mjestu u namjenskoj industriji sa prihodom blizu 40 miliona KM, a onda slijedi Ginex sa također blizu 40 miliona maraka“, dodao je Džindić.
Menadžment goraždanskog Ginexa minulu godinu posebno će pamtiti. Naime, ova kompanija u 2016. postala je jedna od vodećih u oblasti namjenske industrije u BiH. Prihodi iznose blizu 38 miliona maraka, što je ujedno najveći poslovni uspjeh od osnivanja preduzeća 1998. godine.
Više od 80 posto proizvodnje plasiraju na strano tržište.
„Ginex pokriva tržište više od 40 zemalja svijeta. Strategijom razvoja Ginexa do 2021. godine određene su smjernice budućeg rada, s obzirom na to da je kompanija postala vodeći proizvođač ove vrste proizvoda u Evropi i približila se svjetskim konkurentima, američkim kompanijama iz ove branše SISIAJ i Federal, što je i bio cilj“, kazala je u nedavnom razgovoru za naš portal generalna direktorica kompanije Munevera Fočo.
U odnosu na početke iz 1998. godine, kada je 198 zaposlenih radilo na proizvodnji peći za grijanje, fenjerima za uličnu rasvjetu te građevinskim poslovima, Ginex danas ima 640 zaposlenih, kao i tehnologiju i proizvodne linije za proizvodnju i preradu svih vrsta inicijalnih eksploziva i raznih hemikalija.
Ističući ambiciozne planove za ovu godinu, Fočo je istakla da je u planu zapošljavanje 100 do 120 novih radnika, s obzirom na to da će u 2017. investirati u nove tehnologije i kapacitete.
Vitezit doživio preporod
Preporod praćen povećanjem proizvodnje za 120 posto u prošloj godini doživjelo je i preduzeće namjenske industrije Vitezit iz Viteza, koje se bavi proizvodnjom privrednih eksploziva.
Prema riječima direktora Miroslava Puljića, koji se na čelu ovog preduzeća nalazi od konca 2015. godine, plan za 2017. zasniva se na pokretanju dodatnih pogona, zapošljavanju, povećanju proizvodnje, kao i širenju izvozničke mreže.
„U vrijeme kada sam došao na mjesto direktora firmu sam zatekao u stanju u kojem je proizvodnja bila obustavljena. Vlada FBiH u 2016. dala nam je jedan manji kredit kako bi se mogla nastaviti proizvodnja. Novac je iskorišten namjenski u sirovine, tako da je na kraju u 2016. godini, u odnosu na godinu prije, došlo do povećanja proizvodnje za 120 posto“, ponosno naglašava Puljić za Klix.ba.
Ovo preduzeće 2015. godinu završilo je s prihodom od 1.700.000 KM, dok je u 2016. zabilježen finansijski rezultat od 4.914.000 maraka.
Kada je riječ o izvozu, naš sagovornik nastavlja da su proizvodi od posljednjeg kvartala 2016. dostupni na tržištu Crne Gore i Albanije, a trenutno su u pripremi ugovori sa Srbijom, Hrvatskom i Makedonijom.
„Trenutno imamo zaposlenih 229 osoba, a od toga smo u prošloj godini primili 70 novih mladih radnika koje su stari radnici obučili u cilju nastavka proizvodnje. Također, mi ćemo u ovoj godini nastojati povećati broj zaposlenih, pokrenuti pogone koji dosad nisu radili te proširiti djelatnost naše laboratorije“, najavljuje Puljić.
Menadžment Vitezita također ima ambiciozne poslovne planove, a jedan od njih je i povećanje proizvodnje za još najmanje 80 posto, što će u konačnici dovesti do prihoda u iznosu od osam miliona maraka.
„Moj cilj je da izađemo na zelenu granu, odnosno ostvarenjem ovih prihoda moći ćemo poslovati pozitivno. Od 1. januara počinjemo uplaćivanje doprinosa za sve radnike, a u ovoj godini planiramo podvlačenje crte kada je riječ o potraživanju vjerovnika. Tu su najzastupljeniji radnici koji potražuju plate. Nastojat ćemo utvrditi konverziju udjela firme, jer mislim da je to najbolji način za upravu, radnike i sve ostale vjerovnike“, smatra on.
2016. – godina razvoja namjenske industrije
Minstar Džindić je u našem razgovoru istakao da je godinu iza nas obilježio i početak bavljenja razvojem namjenske industrije u FBiH.
„Više ne radimo samo na način: dobijemo ugovor, završimo, isporučimo i naplatimo. Sredstva sada namjenski ubacujemo u razvojne projekte u svim fabrikama. U 2016. smo završli razvoj nekoliko sredstava koja će biti, nadam se u ovoj godini, provedena kroz proceduru dobijanja svih potrebnih dozvola na nivou Federacije i države. Iza toga ćemo naš prvi bh. brend u namjenskoj industriji u poslijeratnoj FBiH, odnosno državi, prodavati širom svijeta“, rekao je Džindić.
Resorno ministarstvo također je formiralo i nekoliko razvojnih timova kroz različite fabrike, odnosono profile koji se nalaze u privatnom, ali i u sektoru koji je u većinskom ili djelimičnom vlasništvu Vlade FBiH.
Naglasivši da se trenutno posmatra cjelokupni paket namjenske industrije, resorni ministar je izjavio da je cilj u 2017. i 2018. godini napraviti ambijent koji će se teško moći porediti s prethodnim.
Izvor: Klix
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca