Connect with us

PRIVREDA

Zima odnijela 50 odsto prasadi

BANJA LUKA – Kombinacija hladne i duge zime, nebrige vlasti te prekomjernog uvoza doveli su uzgajivače svinja i goveda do ivice propasti, upozoravaju poljoprivrednici.

Objavljeno

 


Najalarmantnije stanje je u svinjarstvu, gdje zima prijeti da prepolovi broj prasadi.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja, kaže da je najveća šteta nastala upravo kod uzgajivača prasadi.

„Oni po rođenju nemaju tjelesne temperature, tako da im se prvih 15 dana života mora obezbijediti stalna temperatura od 36 stepeni. Većina uzgajivača u ovim uslovima to nije uspjela da uradi pa je naša procjena da je zima odnijela oko 50 odsto prasadi. U suštini, sve što se oprasilo od 25. decembra do sada je uginulo“, kazao je Maljčić.

Izgleda da se nevolje svinjara iz godine u godinu ponavljaju, ove je štetu napravila zima, a prethodne je to bila enormna količina zamrznutog svinjskog mesa, čiji je uvoz bio lako dopušten.

„Mi smo svinje prodavali po 2,5 KM, što je ispod svake cijene, i da smo tada kada je krenuo sunovrat tržišta dobili podršku nadležnih, kao što nismo, opet bismo se izvukli kolikotoliko, ali džaba je gluvom šaputati“, ističe Maljčić.

Zbog svega navedenog, u proljećnom tovu će doći do ogromnog manjka prasadi, a nakon toga i do skoka cijena domaćeg proizvoda i kupovine uvoznog po još većoj cifri.

„Sad ćemo platiti danak na uvozu, kada nema domaćeg, narod će morati kupovati uvozno, koje je šest KM plus prevoz do BiH. Ovo našega što ima, već ide po pet maraka, i to bez pogađanja“, navodi on.

Reklama

Još jedan podatak koji samo potvrđuje Maljčićeve riječi je to da je u svega nekoliko godina Republika Srpska ostala bez blizu 40 odsto uzgajivača svinja.

Ranko Sarajlić, vlasnik firme „Zelen Gaj“, u čijim se svinjcima i štalama u ovom trenutku nalazi oko 1.500 svinja i 200 junadi, kaže da od zarade nema ništa, te da su poljoprivrednici u BiH srećni kada se na kraju godine „pokriju“.

„Mi nismo imali direktne gubitke, ali nam je zima povećala troškove. Ono što je bitnije od toga je sistem koji je neuređen, a u koji ubrajam jedinstvenu stopu PDVa, to što nemamo zaštitnih mjera, malen iznos podsticaja i netransparentno plaćanje. Naše ministarstvo je dalo podatke za isplaćenih 45 miliona od 60 u 2015. godini, masu puta smo tražili da nam kažu gdje, kome i po kojem osnovu je otišao ostatak, odgovor nikada nismo dobili“, govori Sarajlić.

On se prisjetio i izvoza mesa u Tursku, gdje, kako kaže, Ministarstvo spoljnih poslova BiH nije uvelo zaštitne mjere pa su došli u situaciju da su imali samo jednog kupca koji je na kraju imao monopol i otkupio meso po puno nižoj cijeni od realne.

Situacija je slična i kod mljekara, gdje kažu da štetu još niko nije precizno procjenjivao, ali da su neke okvirne cifre već poznate.

„Evidento je da je u tovu proizvodnja pala za deset odsto, u isto vrijeme potrošnja hrane je povećana od 10 do 20 odsto, tu su i troškovi grijanja, koji su u porastu. Možemo slobodno reći da smo samo za grijanje od kada je počela zima dali od 45.000 do 50.000 KM. I tako je i kod uzgajivača svinja, pilića, ne samo kod nas“, rekao je Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara RS.

Reklama

Usorac naglašava da se niko od nadležnih nije javio i rekao da će pomoći poljoprivrednicima.

„Bar neko da se javi, pa makar i infuziju da nam da kako bi poljoprivreda na umoru preživjela, ali ništa. Ni da kaže pa slaže“, ogorčeno kaže Usorac.

 

Izvor: Nezavisne

 

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu