PRIVREDA
Šteta milionska, ali agraru ne prijeti krah
BANJALUKA – Adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU, koji je juče stupio na snagu, nanijeće milionsku štetu, ali domaći poljoprivredni sektor neće propasti, poručili su iz resornih ministarstava pokušavajući da ublaže strahovanje ratara od najcrnjeg scenarija.
Ministar spoljne trgo
vine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović potvrdio je da na svim nivoima nedostaju planovi djelovanja kako bi bile amortizovane negativne posljedice primjene adaptiranog SSP-a. Naglašava da će budžet institucija BiH biti oštećen za 50 miliona KM godišnje mahom zbog uvoza proizvoda iz EU bez carina.
– U BiH će bez carina ući oko šest miliona kilograma mlijeka, pavlake i drugih mliječnih proizvoda, što čini četiri odsto ukupne proizvodnje u BiH. Slično je i kada je riječ o klaničkim proizvodima, jer BiH proizvodi 30 miliona kilograma kobasica i prerađevina od mesa, a po adaptiranom sporazumu bez carina će stići 1,6 miliona kilograma, što je nešto manje od pet odsto – kaže Šarović.
Te brojke, prema njegovim riječima, nisu dramatične, kako se predstavlja.
– Ubijeđen sam da će posebno prerađivači mesa i industrija mlijeka uspjeti da se održe, jer su količine koje stižu bez carina u rasponu od dva do pet odsto u odnosu na ukupnu proizvodnju u BiH – istakao je Šarović i dodao da adaptiranim SSP-om mogu biti zadovoljni vinari jer će moći bez plaćanja carine izvesti u EU dodatnih 16.000 hektolitara vina, industrija šećera koja je dobila bescarinsku kvotu od 2.500 tona, te uzgajivači ribe, voćari i povrtari.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS očekuju probleme nakon što je počela primjena adaptiranog SSP-a.
– Biće pogođena domaća proizvodnja, posebno primarna. Najviše će biti pogođena proizvodnja i prerada mlijeka i mesa, te prerada duvana. Opravdana je zabrinutost poljoprivrednih proizvođača, ali cijenimo da neće doći do kraha u poljoprivredi – rekao je portparol Ministarstva poljoprivrede RS Aleksandar Macanović.
On je dodao da dijele mišljenje poljoprivrednici da nije učinjeno mnogo na zaštiti domaće poljoprivredne proizvodnje.
– Mi smo više puta upozoravali nadležne organima na nivou BiH, ali su institucije BiH pokazale odsustvo bilo kakve želje da stanje bude unaprijeđeno ili da budu inicirane aktivnosti za uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje. Uprkos tome i izuzetnim naporima u RS za sprečavanje negativnih posljedica primjene SSP-a, vrši se kontinuiran pritisak na entitetska ministarstva i odgovornost za nekonkurentnost domaće proizvodnje se u potpunosti prebacuje na entitetske budžete, što nije realno i pošteno – kazao je Macanović.
Stav Privredne komore RS je da će primjena adaptiranog sporazuma izazvati veliku štetu za poljoprivrednike i prehrambenu industriju zbog ukidanja carina na uvoz robe iz EU. U ovoj privrednoj asocijaciji naglašavaju da su istovremeno zadržane carine na izvoz domaćih proizvoda u EU uz povećanje kvote za izvoz vina, šećera i ribe.
– Ranije preduzete mjere s ciljem predupređivanja negativnih posljedica primjene adaptiranog SSP-a nisu dale očekivane rezultate, jer je Ministarstvo poljoprivrede Njemačke obećalo da će pružiti podršku poljoprivrednim proizvođačima u BiH, ali to se nije dogodilo, te se obećana podrška svela na tehničku i savjetodavnu pomoć, ali ni ta vrsta pomoći još nije realizovana – saopšteno je iz Privredne komore RS.
Predstavnici udruženja poljoprivrednih proizvođača, povrtara i voćara u Srpskoj strahuju da će primjena novog sporazuma sa EU označiti početak kraha domaće poljoprivredne proizvodnje jer će za samo tri godine vrata domaćeg tržišta biti otvorena za poljoprivredne i prehrambene proizvode iz EU vrijedne čak 622 miliona KM.
Kupovina domaćeg još više važna
U Privrednoj komori RS naglašavaju da je neophodno usmjeriti dodatne snage na podizanje svijesti potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda i uspostaviti bolji nadzor nad tržištem. Smatraju da je potrebno raditi na prevazilaženju barijera u međuentitetskim odnosima.
– Treba cjelokupnu proizvodnju u RS i u FBiH tretirati kao domaću, jer plasman proizvoda na cijelo tržište BiH sa oko četiri miliona stanovnika nije zanemarivo. Tako bi djelimično gubici bili ublaženi – kažu u Privrednoj komori.
Izvor: Glas Srpske
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca