FINANSIJE
U zlatne poluge ulagalo 900 građana Srbije
SRBIJA – Narodna banke Srbije je na kraju prošlog mjeseca imala 18,37 tona zlata u deviznim rezervama.
To je za oko 3,5 tona više nego prije tri godine. NBS otkupljuje poluge zlata iz domaćih izvora, kako iz rudnika, tako i od građana. Nastaviće sa dosadašnjom praksom kupovine ovog plemenitig materijala uvažavajući ponudu na domaćem tržištu. Trenutno jedna unca zlata vrijedi 1.256 dolara.
Imajući u vidu propis kojim je, između ostalog određeno da NBS može u zemlji kupovati i prodavati zlatne poluge, kao i da koristi i usluge pretapanja i izlivanja zlatnih poluga, dozvoljeno je da otkupljuje i od građana koji ručno ispiraju plemenite i druge minerale iz riječnih nanosa. Stanovnici koji se bave ovim poslom, imaju obavezu da sve isprane količine plemenitih metala ponude NBS po tržišnim cijenama.
Građani mogu da prodaju zlato, ali ne mogu da štede u zlatu, odnosno da kupuju zlatne poluge u Srbiji. Građani Srbije koji žele da svoj novac investiraju u zlato imaju nekoliko mogućnosti – ili da kupe zlatnike čijom se izradom bavi Zavod za izradu novčanica i kovanog novca, da kupe akcije preduzeća koja se bave proizvodnjom zlata, ili da ulože u investicione fondove koji trguju ovim plemenitim metalom.
Za sada u Srbiji ne postoji investicioni fond koji direktno ulaže sredstva u zlato ili zlatne poluge, već samo investicioni fond registrovan u zemlji koji sredstva investira u akcije preduzeća koja se bave proizvodnjom ili preradom plemenitih metala. Cijena zlata na svjetskim berzama je od januara 2005. skočila četiri puta, pa se kod mnogih investitora ulaganje u ovaj plemeniti metal pokazalo kao isplativija varijanta od štednje u banci ili trgovine na berzi. U Srbiji tu mogućnost je, na primer, koristilo oko 900 građana.
Srbija je druga u regionu po količini zlata u rezervama, a kao takva nalazi se na 62. mestu u svijetu prema podacima Svjetskog savjeta za zlato. Od svih susednih zemalja samo Rumunija (sa 103,70 tona zlata, ili 10,4 odsto deviznih rezervi) i Bugarska (sa 40,20 tona zlata, 6,6 odsto deviznih rezervi) imaju veću količinu zlata u svojim deviznim rezervama u odnosu na Srbiju, ali ako se posmatra učešće ove klase u deviznim rezervama Srbija je na drugom mjestu u regionu. SAD se nalaze na prvom mjestu po količini zlata u svijetu, sa 8.133,50 tona zlata, koje u njihovim ukupnim deviznim rezervama učestvuju sa skoro 75 odsto.
– Imajući u vidu da se radi o jednoj od najsigurnijih klasa aktive (Safe Haven) deviznih rezervi, NBS će nastaviti sa dosadašnjom praksom kupovine ovog plemenitog metala – navode u našoj centralnoj banci. – Zlato je, istorijski, uvek predstavljalo sredstvo za očuvanje vrednosti usled svog Safe Haven statusa, te se zato veliki broj centralnih banaka odlučuje da u svojim deviznim rezervama ima i ovaj vrijedan metal.
Da li će neka centralna banka kupovati zlato zavisi od načina na koji upravlja svojim deviznim rezervama. Odnosno, da li je usvojenim investicionim okvirom za ulaganje deviznih rezervi predviđeno ulaganje u zlato, na koji način i u kom obliku.
Zlato kao klasa aktive u strukturi deviznih rezervi neke centralne banke omogućava smanjenje rizika i očuvanje vrednosti investicija, ukazuju, između ostalog, u NBS.
Sa eventualnim rastom cijena plemenitih metala u budućnosti moglo bi doći do ostvarivanja dodatnog prinosa prodajom dijela zlata iz deviznih rezervi. Osim toga, na ovaj oblik aktive je teže uticati kroz politike kamatnih stopa različitih monetarnih vlasti, dok uobičajeno služi kao oblik zaštite od inflacije na duži rok. Konačno, ovaj plemeniti metal služi i kao garancija povjerenja u centralnu banku, naročito u uslovima nestabilnosti na finansijskim tržištima.
Izvor: Novosti
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca