Connect with us

FINANSIJE

U zlatne poluge ulagalo 900 građana Srbije

SRBIJA – Narodna banke Srbije je na kraju prošlog mjeseca imala 18,37 tona zlata u deviznim rezervama.

Objavljeno

 


To je za oko 3,5 tona više nego prije tri godine. NBS otkupljuje poluge zlata iz domaćih izvora, kako iz rudnika, tako i od građana. Nastaviće sa dosadašnjom praksom kupovine ovog plemenitig materijala uvažavajući ponudu na domaćem tržištu. Trenutno jedna unca zlata vrijedi 1.256 dolara.

Imajući u vidu propis kojim je, između ostalog određeno da NBS može u zemlji kupovati i prodavati zlatne poluge, kao i da koristi i usluge pretapanja i izlivanja zlatnih poluga, dozvoljeno je da otkupljuje i od građana koji ručno ispiraju plemenite i druge minerale iz riječnih nanosa. Stanovnici koji se bave ovim poslom, imaju obavezu da sve isprane količine plemenitih metala ponude NBS po tržišnim cijenama.

Građani mogu da prodaju zlato, ali ne mogu da štede u zlatu, odnosno da kupuju zlatne poluge u Srbiji. Građani Srbije koji žele da svoj novac investiraju u zlato imaju nekoliko mogućnosti – ili da kupe zlatnike čijom se izradom bavi Zavod za izradu novčanica i kovanog novca, da kupe akcije preduzeća koja se bave proizvodnjom zlata, ili da ulože u investicione fondove koji trguju ovim plemenitim metalom.

Za sada u Srbiji ne postoji investicioni fond koji direktno ulaže sredstva u zlato ili zlatne poluge, već samo investicioni fond registrovan u zemlji koji sredstva investira u akcije preduzeća koja se bave proizvodnjom ili preradom plemenitih metala. Cijena zlata na svjetskim berzama je od januara 2005. skočila četiri puta, pa se kod mnogih investitora ulaganje u ovaj plemeniti metal pokazalo kao isplativija varijanta od štednje u banci ili trgovine na berzi. U Srbiji tu mogućnost je, na primer, koristilo oko 900 građana.

Srbija je druga u regionu po količini zlata u rezervama, a kao takva nalazi se na 62. mestu u svijetu prema podacima Svjetskog savjeta za zlato. Od svih susednih zemalja samo Rumunija (sa 103,70 tona zlata, ili 10,4 odsto deviznih rezervi) i Bugarska (sa 40,20 tona zlata, 6,6 odsto deviznih rezervi) imaju veću količinu zlata u svojim deviznim rezervama u odnosu na Srbiju, ali ako se posmatra učešće ove klase u deviznim rezervama Srbija je na drugom  mjestu u regionu. SAD se nalaze na prvom mjestu po količini zlata u svijetu, sa 8.133,50 tona zlata, koje u njihovim ukupnim deviznim rezervama učestvuju sa skoro 75 odsto.

– Imajući u vidu da se radi o jednoj od najsigurnijih klasa aktive (Safe Haven) deviznih rezervi, NBS će nastaviti sa dosadašnjom praksom kupovine ovog plemenitog metala – navode u našoj centralnoj banci. – Zlato je, istorijski, uvek predstavljalo sredstvo za očuvanje vrednosti usled svog Safe Haven statusa, te se zato veliki broj centralnih banaka odlučuje da u svojim deviznim rezervama ima i ovaj vrijedan metal.

Reklama

Da li će neka centralna banka kupovati zlato zavisi od načina na koji upravlja svojim deviznim rezervama. Odnosno, da li je usvojenim investicionim okvirom za ulaganje deviznih rezervi predviđeno ulaganje u zlato, na koji način i u kom obliku.

Zlato kao klasa aktive u strukturi deviznih rezervi neke centralne banke omogućava smanjenje rizika i očuvanje vrednosti investicija, ukazuju, između ostalog, u NBS.

Sa eventualnim rastom cijena plemenitih metala u budućnosti moglo bi doći do ostvarivanja dodatnog prinosa prodajom dijela zlata iz deviznih rezervi. Osim toga, na ovaj oblik aktive je teže uticati kroz politike kamatnih stopa različitih monetarnih vlasti, dok uobičajeno služi kao oblik zaštite od inflacije na duži rok. Konačno, ovaj plemeniti metal služi i kao garancija povjerenja u centralnu banku, naročito u uslovima nestabilnosti na finansijskim tržištima.

 

Izvor: Novosti

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Od

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Od

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

FINANSIJE

Otključajte svoju finansijsku budućnost! Sa MS Loans na korak od uspjeha

Objavljeno

 

Od

Prvi alternativni investicioni fond u Bosni i Hercegovini počinje sa radom, što znači da od danas preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća imaju alternativni izvor za finansiranje svojih potreba i svog poslovanja.

Zaključno sa 02.07.2024. godine uspješno je završena početna ponuda udjela za Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima sa privatnom ponudom „MS Loans“. Pravilima Fonda bilo je predviđeno da početna ponuda može da traje 90 dana, međutim potrebni iznos sredstava od 1.000.000 KM je prikupljen u dosta kraćem roku, čime je okončana početna ponuda udjela.

„MS Loans“ je prvi alternativni investicioni fond u Bosni i Hercegovini, a Fond će davati zajmove mikro, malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima. Fond je osnovan sa ciljem da privrednim subjektima omogući brži, jednostavniji i fleksibilniji pristup finansijskim sredstvima koja su im potrebna za redovan rad i razvoj.

Inače, ovo je osmi investicioni fond kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima „Management Solutions“ d.o.o. Banja Luka, a ukupna imovina svih fondova kojima upravlja Društvo iznosi preko 33 miliona KM. „Management Solutions“ već 17 godina svojim klijentima nudi prepoznatljiva upravljačka rješenja i omogućava im ulaganje slobodnih sredstava u respektabilne investicione fondove, čija imovina se investira kako na domaćem tržištu, tako i na razvijenim svjetskim tržištima.

Više informacija o Fondu možete pronaći ovdje

Nastavite čitati

U trendu