BIZLIFE
Šta je mobing?
TERMIN MOBING POTIČE OD:
- Glagola TO MOB– nasrnuti u masi, bučno navaliti na nekog,
- Imenice MOB– koja znači rulja, gomila, puk svetina i
- Izraza MOBBISH– prostački, grub, vulgaran.
Terminom MOBING obuhvaćene su sve vrste šikaniranja na radnom mestu. Postoji i veliki broj termina kojim bi se mobing mogao prevesti na srpski jezik: moralno zlostavljanje, psihološko maltretiranje, psihološki teror…
- Mobing nije novi fenomen i postoji od kad postoji ljudski rod i želja pojedinca za vlašću.
Seksualno uznemiravanje, ignorisanje, ismejavanje, pretnje, zakidanje na zaradi… samo su neki od oblika zlostavljanja. - Po svojoj strukturi, mobing je nasrtaj na čast i ugled, sadrži kletvu, uvredu, i kršenje osnovnih ljudskih prava.
- Mobing je oblik ponašanja na radnom mestu, kojim jedna osoba ili više njih periodično ili permanentno psihički ponižava drugu osobu sa ciljem ugrožavanja njenog ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mesta.
Mobing izaziva zdravstvene smetnje i simptome, promene u psihičkoj i emocionalnoj sferi, promene na telesno-zdravstvenom planu i promene u ponašanju.
DEFINICIJA MOBINGA
U literaturi, zavisno od autora, mogu se pročitati razne definicije mobinga. U osnovi mobing je negativni uticaj na psihu zaposlenog sa postojanjem namere da se to uradi.
Ovde ću navesti definiciju mobinga iz Zakona o sprečavanju zlostavlja na radu, jer sam mišljenja da je ona sveobuhvatna, dovoljno precizna i uostalom sa njom ćemo se sretati u buduće kada bude potrebe da dokazujemo mobing.
„Zlostavljanje, u smislu ovog zakona, jeste svako aktivno ili pasivno ponašanje prema zaposlenom ili grupi zaposlenih kod poslodavca koje se ponavlja, a koje za cilj ima ili predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, zdravlja, položaja zaposlenog i koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršava uslove rada ili dovodi do toga da se zaposleni izoluje ili navede da na sopstvenu inicijativu raskine radni odnos ili otkaže ugovor o radu ili drugi ugovor. Zlostavljanje, u smislu ovog zakona, jeste i podsticanje ili navođenje drugih na ponašanje iz stava 1. ovog člana“.
MOBING- ZLOSTAVLJANJA NA RADNOM MESTU
Prema navodima iz strane literature s modernizacijom društva, globalizacijom i prelaska na kapitalistički način poslovanja, možemo očekivati sve veći broj klijenata koji će se obraćati po stručno psihološkoj pomoći zbog smetnji nastalih pojačanjem zahteva na radnika, loših međuljudskih odnosa i zlostavljanja na radnom mestu.
Termin „mobbing“ najčešće se koristi u Švedskoj, Nemačkoj i Italiji dok u zemljama Engleskog govornog područija nailazimo na termin „bulling“, a u SAD najčešće termin „work abuse“. Puno je termina kojima se pokušava prevesti „mobbing“, psihološko zlostavljanje, psihološko maltretiranje, psihološki terorizam, moralno maltretiranje, moralno zlostavljanje.
Reč „mobbing“ dolazi od engleskog glagola „to mob“ što u prevodu znači, bučno navaliti, nasrnuti. Prvi naučnik koji je počeo istraživanje ovog fenomena bio je Nemački psiholog Heinz Leyman.
On je zaslužan jer je prvi upotrebio naziv „mobbing“ za određena ponašanja na radnom mestu, odredio njegove karakteristike, posledice na zdravlje, a osnovao je i kliniku za pomoć žrtvama mobinga.
Reč „mobbing“ Leyman je „pozajmio“ od Konarda Lorenza. Naime Lorenz je tom rečju nazvao ponašanje nekih vrsta životinja, koje udružujući se protiv jednog svog člana, napadaju ga i isteriju iz zajednice, dovodeći ga nekada i do smrti.
Slično ponašanje ljudi u radnoj sredini Leaman je nazvao mobingom. Naučno proučavanje „mobinga“ počelo je pre deset godina.
Stoga su nastala mnoga istraživanja tog fenomena, sa željom da se što bolje prepozna i odredi njegovo značenje, kako bi se moglo raditi na poboljšanju kvaliteta međuljudskih odnosa i na prevenciji mobinga.
S druge strane velika konkurencija na tržištu, globalizacija, organizacijske promene, privatizacija, restruktuiranje, informatizacija, ekonomska kriza, nesigurnost radnih mesta, nefleksibilnost radnika, doveli su do povećanje učestalosti mobinga. Zlostavljanje na radnom mestu postalo je uočljivo više nego ikada.
Poslodavci su prisiljeni da analiziraju svaki problem, koji ima negativne posledice na produktivnost i na troškove proizvodnje. Istraživanja su pokazala da je jedan od glavnih uslova u povećanju troškova i mobingu.
Mobing je teoretski i praktično emocionalni teror grupe nad jedinkom. Ovakav vid nasilja najčešće se sreće u profesionalnom okruženju i svakoj drugoj situaciji u kojoj postoji osećaj pripadnosti grupi.
U situaciji kada je osoba žrtva mobinga ona tada gubi svaki javni integritet i ličnu stabilnost i postaje objekat “silovanja gomile“, koja potom “silovanja“ obavlja i nerazmišljajući o poreklu jasnog osećajućeg animoziteta prema svojoj žrtvi, izražavajući svoju animozitetnu i pokretljivu aktivnost prema svakom obliku socijalnog ispoljavanja svoje žrtve.
Da bi postojao mobing mora biti grupe i osećaj pripadnosti grupi. Mobing se retko dešava u brojno malim socijalnim grupacijama, a čine ga pripadnici svih većih grupa bez obzira na obrazovni, profesionalno-stručnim ili bilo koji profil.
Mobing započinje jedan pripadnik grupe, po pravilu onaj koji ima najviše predhodno potvrđenog integriteta u okviru zamišljene ili potrebne grupe, koja postoji ili je u formiranju, koja će mu garantovati zavodljivost početne ideje, a u situaciji u kojoj se taj pripadnik grupe oseća iz nekog svog ličnog razloga ugrožen od strane svoje buduće žrtve.
Prema Leymanu, „mobing“ je psihološki teror u poslovnom životu, odnosi se na neprijateljsku i neetičku komunikaciju koja je usmerena na sistematičan način od strane jednog ili više pojedinca, uglavnom prema jednom pojedincu, koji je zbog mobinga stavljen u poziciju u kojoj je bezpomoćan i bez mogućnosti da se brani.
Napadi na žrtvu mobinga se odvijaju s visokom učestalošću (najmanje jednom nedeljno) i u dužem periodu (najmanje 6 meseci). Zbog visoke učestalosti i dugog trajanja neprijateljskog ponašanja, to maltretiranje dovodi do značajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje.
AKTIVNOSTI KOJIMA SE RADNIK IZLAŽE SU SLEDEĆE:
- Napadi na mogućnost adekvatnog komuniciranja nadređenih ili kolega, ograničavaju mogućnost izražavanja žrtve, žrtva se prekida u govoru, odbijaju se neverbalni kontakti sa žrtvom, izbegavaju se pogledi…
- Napadi na mogućnost održavanja socijalnih odnosa, žrtva se stalno izoluje, niko joj se ne obraća, svi se ponašaju kao da žrtva ne postoji, žrtva se premešta u red daleko od kolega, ne poziva se na zajedničke sastanke, neformalna druženja kolega i slično.
- Napadi na lični ugled, izmišljanje priča o žrtvi i njenom privatnom životu, ogovaranje, ismejavanje, negativni komentari o ličnim karakteristikama žrtve
- Napadi na kvalitet profesionalne situacije, stalne kritike, prigovori, vređanje, preterana kontrola, stalno kažnjavanje, niska ocena rada, žrtvi se nedaju radni zadaci, oduzimaju joj se sredstva za rad, zahtevaju se sposobnosti koje ne poseduje, navodi se na grešku, određuju se kratki rokovi, stalna promena radnih zadataka.
Napadi na zdravlje, žrtve se prisiljavaju da obavljaju zadatke koji narušavaju njeno zdravlje, ne dopušta se korišćenje godišnjeg odmora i slobodnih dana, preti se fizički, žrtva se seksualno zlostavlja.
Po Leymannu svaki radnik tokom svog radnog veka ima 25% šansi da bude barem jednom žrtva mobinga. Mobing je daleko više od povremenih konflikta ili svađa, mobing ima svesnu nameru (retko nesvesnu) da naškodi radniku ili da ga na kraju prisili da napusti radnu sredinu.
POČETAK SISTEMATSKOG ISTRAŽIVANJA
Mobing nije nova pojava u društvu, ipak trebalo je dosta vremena da neko počne ozbiljno da se bavi ovom pojavom.
Sistemsko naučno istraživanje mobinga, odnosno zlostavljanja na radnom mestu, počelo je krajem prošlog veka (1980-ih) i dovodi se u vezu sa Hajncom Lajmanom (1932.-1999.), nemačkim psihologom koji je živeo u Švedskoj i prvi osnovao kliniku za pomoć žrtvama mobinga.
Po njemu, mobing je “psihički teror“ neprijateljski ili neetički vid komunikacije koji potiče od jedne ili više osoba, sistematski je usmeren protiv pojedinca u bespomoćnoj ili nezaštićenoj poziciji i koji se ne može osloboditi jer se postupci mobinga neprestano ponavljaju’.
Posebni zakoni postoje u Francuskoj, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Finskoj, Belgiji i Švajcarskoj.
Izvor: Mcb.rs
Motivacija je kada želite da napravite razliku u nečijem životu, pronađete lični smisao u izgradnji biznisa ili pomognete drugima da postignu svoje ciljeve.
Biti motiviran i biti discipliniran nije isto.
Motivacija je ta koja će vas inspirisati da postavite smislene ciljeve i zamislite poželjan ishod.
MOTIVACIJA VS DISCIPLINA
S druge strane, disciplina razbija ove ciljeve u korake kojima se može upravljati i pomaže vam da ostanete na kursu uz fokusiran i dosljedan napor.
Čuveni motivacioni govornik i autor Zig Ziglar je jednom rekao: „Ljudi često kažu da motivacija ne traje dugo. Pa, ne traje dugo ni kupanje – zato ga preporučujemo svakodnevno.“
Dok mnogi poduzetnici počinju sa sjajnim idejama, kompanije često propadaju jer osnivači nemaju motivaciju i disciplinu da prođu kroz teška vremena.
Za preduzetnike, motivacija i disciplina su dva osnovna stuba uspjeha. Iako se ova dva termina često koriste naizmjenično, oni znače različite stvari.
Šta je motivacija?
Motivacija je skup psiholoških sila koje nam omogućavaju da pokrenemo, organiziramo i ustrajemo u ponašanjima koja će nas na kraju dovesti do postizanja cilja.
Motivacija vam pomaže da svojim svakodnevnim aktivnostima pristupite sa strašću. Kada se osjećate motivirani, započinjete dan s pozitivnim stavom i željni ste da radite na svom poslu.
Postoje dvije glavne vrste motivacije:
- ekstrinzična
- unutrašnja
Ekstrinzična motivacija
Ekstrinzična motivacija je kada učestvujemo u aktivnosti da bismo postigli vanjsku nagradu ili izbjegli kaznu.
Primjer ekstrinzične motivacije je bavljenje sportom jer postati profesionalni sportista može dovesti do hrpa novca, slave i uticaja.
Primjeri ekstrinzične motivacije na radnom mjestu:
- Primit ću povišicu
- Dobit ću dodatnu stimulaciju
- Zarađivat ću više novca
- Imat ću veći uticaj u branši
Intrinzična motivacija
Kada smo intrinzično motivirani, upuštamo se u neku aktivnost jednostavno zato što smatramo da je zabavna ili nagrađujuća.
Možda igrate golf svakog vikenda jer volite igru, smatrate je izazovnom (na dobar način) i uživate u društvu ljudi s kojima igrate. To je intrinzična motivacija.
Primjeri intrinzične motivacije na radnom mjestu:
- Radim dobar posao i ponosan/a sam na svoj posao
- Tražim mogućnosti ličnog razvoja za povećanje kompetencija
- Naporno radim jer vjerujem da činim promjenu u svijetu
- Radim na projektu jer ga smatram lično izazovnim
Šta je disciplina?
Disciplina nam pomaže da u ovom sadašnjem trenutku učinimo pravu stvar za dugoročnu dobit, čak i kada bismo radije radili nešto drugo.
Na primjer, ako je transparentnost jedna od vaših osnovnih vrijednosti, važno je održati obećanje da ćete objavljivati ažuriranje prihoda vašoj organizaciji svakog mjeseca, čak i ako ste zaglibili u svakodnevnom vođenju posla.
Razlika između motivacije i discipline
Motivacija je razlog zašto iza vaših postupaka. Nasuprot tome, disciplina se odnosi na ono što radite.
Zamislite motivaciju kao svoj početni nalet inspiracije, a disciplinu kao stvar koja vas drži da se krećete prema svom cilju dugo nakon što novina nestane.
Zamislite da imate ideju i viziju u koju vjerujete, pa osnivate kompaniju – za to je potrebna motivacija.
Odatle, možda ćete morati da radite dva posla da biste platili račune dok gradite svoj posao sa strane, za šta je potrebno 10 godina da krene – to zahtijeva disciplinu.
Motivacija je kada želite da napravite razliku u nečijem životu, pronađete lični smisao u izgradnji biznisa ili pomognete drugima da postignu svoje ciljeve.
Raditi na svom poslu svaki dan, razvijati nepropusnu strategiju izlaska na tržište i naučiti sve što se može znati o vašem idealnom kupcu je ono što je disciplina.
Kako ostati motiviran?
Da biste ostali motivirani i nastavili sa svojim kretanjem prema konačnom cilju, istraživanja psihologa kažu da trebate poduzeti male korake.
Pod tim se misli i na trening mekih vještina i neki trening upravljanja vremenom, prema cilju, jer tako dobijate redovne povratne informacije o cilju da ostanete motivirani i nastavite svoj „pokret“ prema tom cilju.
Takođe, kada ste u mogućnosti da vidite sebe kako napredujete, stavljate sebe i svoj mozak u bolju poziciju da postignete sve što ste zacrtali.
Danas su svi preopterećeni sa puno informacija, zbog čega je teško ostati fokusiran i na pravom putu.
Svaki dio informacije zauzima prostor u mislima ljudi i često se čini nemogućim distancirati se od ove ogromne količine podataka.. zar ne?
Međutim, trening upravljanja vremenom omogućava vam da održite određenu disciplinu u praćenju napretka, a pored toga, kada dobijete redovno pojačanje u vidu podrške i ohrabrenja od svojih kolega i trenera, vaš nivo motivacije ne opada.
Naravno, mora postojati individualna želja, sa strane osobe, da postigne svoj cilj.
Međutim, i to se dobija kao poticaj kada postoji redovna interakcija s onima koji se tiču zadatka i svi se međusobno motiviraju.
Šta je važnije, motivacija ili disciplina?
Motivacija je ključna u odluci da se krene na poduzetnički put. Koristite je da vas vodi ka svojim snovima, da steknete nadu kada se osjećate obeshrabreno i da inspirišete druge da prihvate vaše ideje.
Bilo da uvjeravate investitore da finansiraju vaš startup ili okupljate zaposlenike u prvim danima vašeg poslovanja, motivacija je ključna za održavanje svih vaših saradnika na istoj „valnoj dužini“ vaše misije.
Posvetite se zdravoj ishrani, redovnom vježbanju i dovoljnom spavanju jer je veća vjerovatnoća da ćete doživjeti sagorijevanje bez wellness rutine.
Disciplina vam također može pomoći da ostanete na zadatku uprkos smetnjama, fokusirate se na ono što je važno i borite se protiv odugovlačenja kako biste se kretali prema svojim ciljevima.
Napredujte, bez obzira na to koliko malo/puno
Novčane nagrade također motiviraju, ali češće najveći efekat imaju inspirativne riječi ljudi kojima se divite.
Upravo oni imaju veće šanse da vas dovedu u poziciju koja vam pomaže da poboljšate svoje šanse da postignete svoj cilj.
Takve riječi ne samo da imaju moć da vas transformišu, čak i kada ste suočeni s neuspjehom, već vas također mogu provesti kroz svaku izazovnu situaciju uz minimalni stres.
Napredak, bez obzira koliko mali, koji možete vidjeti i na koji se osjećate ponosni, omogućit će vam da postignete bilo šta izazovno, pa čak i nemoguće.
Mnoge priče su pokazale da kada su pojedinci otišli „do kraja“ da steknu neku obuku mekih vještina kako bi se izdržavali i za to dobili ohrabrujuće riječi o svom napretku, ili kada su pratili svoj svakodnevni napredak, upravo zbog toga su često i uspjeli postići nemoguće.
Želite li postići nemoguće?
Samo poduzmite akciju, redovno pratite svoj napredak, sistematski i disciplinovano i vidjet ćete kako se dobro osjećate zbog toga.
Kina je izuzetno važan strateški partner i veliki prijatelj naše zemlje, što pokazuje i time da je ukupna vrijednost njihovih projekata u BiH već premašila dvije milijarde evra. Mi smo malo tržište koje u značajnijoj mjeri ne može uticati na globalna ekonomska kretanja, ali prostora za produbljivanje saradnje sa jednom od najmoćnijih država današnjice itekako ima, posebno uzimajući u obzir izuzetan geografski položaj naše zemlje koji omogućava kineskoj privredi pristup evropskom tržištu, rekao je u intervjuu za portal CAPITAL ambasador BiH u Kini Siniša Berjan.
Po vrijednosti investicija iz Kine, kaže Berjan, naša zemlja je na četvrtom mjestu u Centralnoj i Istočnoj Evropi, odmah poslije Srbije, Mađarske i Rumunije.
BERJAN: Kineski investitori iskazuju značajan interes za nekoliko ključnih sektora u BiH, prepoznajući izuzetne mogućnosti za razvoj i saradnju. Najveću pažnju posvećuju infrastrukturnim projektima, od izgradnje autoputeva i mostova do željezničkih pruga. Energetski sektor je vrlo atraktivan, s posebnim fokusom na projekte izgradnje hidroelektrana, termoelektrana i obnovljivih izvora energije. Rudarstvo i metalurgija su među ključnim oblastima interesa zahvaljujući bogatstvu prirodnih resursa koje BiH posjeduje. Osim toga, kineski investitori istražuju mogućnosti u sektorima poljoprivrede, turizma, zdravstva i informacionih tehnologija.
CAPITAL: Kako onda komentariše optužbe EU koje se odnose na maligni kineski uticaj, zatim na njihovo zanemarivanje ekoloških standarda, netransparentnosti u radu, te stav da Kina koristi ovaj region samo da bi ušla na tržište EU?
BERJAN: Kineske investicije donose značajne ekonomske benefite BiH, uključujući razvoj infrastrukture i otvaranje novih radnih mjesta. Naša zemlja se trudi da osigura da svi projekti budu u skladu sa ekološkim standardima i principima transparentnosti. Saradnja za Kinom nije usmjerena protiv bilo koje treće strane, već je motivisana našim potrebama za ekonomskim razvojem i prosperitetom. BiH ostaje posvećena uravnoteženim međunarodnim odnosima i vjerujemo da je moguće ostvariti saradnju koja donosi korist svim uključenim stranama.
Tajni ugovori sa Kinom
CAPITAL: Zbog čega su ugovori sa Kinezima tajni?
BERJAN: Ugovori sa kineskim kompanijama često sadrže komercijalno osjetljive informacije koje nisu javno dostupne radi zaštite interesa svih strana. Tajnost ugovora i poslovna povjerljivost nisu specifični samo za kineske investitore, već je uobičajena praksa u poslovnim odnosima širom svijeta kako bi se zaštitili konkurentski podaci i osigurala povjerljivost poslovnih planova. Transparentnost se osigurava kroz zakonske procedure, mehanizme nadzora nad realizacijom projekata i periodično izvještavanje relevantnih institucija, koji osiguravaju da su ovi ugovori u skladu sa interesima javnosti.
CAPITAL: Da li ste upoznati sa ugovorom koji je Vlada RS početkom juna sklopila sa kompanijom ELNIC za nabavku zaštitnog softvera?
BERJAN: Nisu mi poznati detalji ali svakako da jedan takav sporazum naglašava našu posvećenost poboljšanju mjera sajber bezbjednosti. Iako određeni aspekti takvih sporazuma mogu zahtijevati povjerljivost, zaštita naše digitalne infrastrukture ostaje prioritet.
FOTO: Ustupljena fotografija
CAPITAL: Da li ste upoznati sa konkretnim ugovorima sa Kinezima, poput HE Dabar, auto-puteva i drugim?
BERJAN: Da, Ambasada BiH u Kini je upoznata sa osnovnim karakteristikama ugovora i aktivno prati realizaciju važnih projekata. Posjedujemo osnovne, javno dostupne informacije o investitorima, vrijednostima i ciljevima ugovora. Projekat HE Dabar, koji uključuje izgradnju hidroelektrane na rijeci Trebišnjici, je u fazi implementacije i očekuje se da će značajno doprinijeti energetskoj sigurnosti regije. Takođe, kineske kompanije su uključene u izgradnju autoputeva, što je ključni segment infrastrukturnog razvoja zemlje. Ovi projekti su od strateškog značaja za ekonomski razvoj BiH, a saradnja s kineskim kompanijama omogućava transfer tehnologije, stvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje ukupne infrastrukture u zemlji.
CAPITAL: Prema našim informacijama, kineska kompanija Norinco planira da preko mađarskog ogranka kupi 80 odsto udjela u stolačkoj Aurori i preuzimanje koncesije na 30 godina. Da li ste upoznati sa ovim informacijama i znate li više detalja o njihovim planovima u BiH?
BERJAN: U ovom trenutku nemamo detaljnije informacije o planovima kineske kompanije Norinco u BiH ali očekujemo da će dodatne informacije o njihovim planovima biti dostupne uskoro, nakon finalizacije pregovora.
Komunikaacija kroz više kanala
CAPITAL: Da li su vam poznati detalji ulaganja u Željeznice RS koje je potpisao ministar Nedeljko Čubrilović?
BERJAN: Kineska kompanija je izrazila interes za modernizaciju i unapređenje željezničke infrastrukture u Republici Srpskoj, što uključuje rekonstrukciju postojećih pruga, eventualnu nabavku novih voznih sredstava i uvođenje naprednih tehnologija za upravljanje željezničkim saobraćajem. Ova ulaganja će doprinijeti boljem povezivanju regija unutar BiH, kao i poboljšanju međunarodnih transportnih veza.
CAPITAL: Kako se odvija komunikacija sa kineskim kompanijama zainteresovanim za BiH?
BERJAN: Komunikacija se odvija se na više nivoa i putem različitih kanala. Ambasada BiH u Kini organizuje poslovne seminare i sastanke na kojima se predstavljaju komparativne prednosti investiranja u naše zemlje. Pruža se podrška kineskim kompanijama u identifikaciji poslovnih prilika, povezivanju sa lokalnim partnerima i razumijevanju regulativa i procedura u BiH.
Takođe, postoji saradnja sa kineskim privrednim komorama i trgovinskim organizacijama radi olakšavanja komunikacije i razmjene informacija. Ambasada aktivno učestvuje na raznim privrednim forumima i sajmovima u Kini, gdje promoviše investicione potencijale BiH i stupa u direktan kontakt s potencijalnim investitorima. Takođe, aktivno koristimo medije i promotivne kampanje. Ambasada pruža i konzularne usluge i podršku kineskim investitorima u vezi sa izdavanjem viza. Kroz ove aktivnosti, naša ambasada aktivno radi na izgradnji čvrstih poslovnih veza, olakšavanju investicionih procesa i osiguravanju uspješne saradnje između kineskih investitora i BiH.
CAPITAL: Da li se kompanije obraćaju Ambasadi BiH ili direktno vladama?
BERJAN: Kineske kompanije se često obraćaju Ambasadi BiH kao prvoj tački kontakta za informacije i podršku. Ambasada nerijetko igra ključnu ulogu u inicijalnim fazama pregovora i uspostavljanju kontakata sa relevantnim institucijama i kompanijama u BiH. Međutim, u zavisnosti od prirode projekta, kineske kompanije takođe direktno kontaktiraju vlade na državnom i entitetskom nivou, kao i lokalne vlasti, kako bi pregovarale o specifičnim uslovima i realizaciji projekata.
CAPITAL: Da li i kako komentarišu saradnju sa vlastima u BiH?
BERJAN: Kineske kompanije uglavnom pozitivno komentarišu saradnju sa vlastima u BiH. Posebno cijene otvorenost i spremnost na saradnju, kao i napore koji se ulažu u unapređenje poslovnog okruženja. Ističu da je komunikacija sa vlastima transparentna i efikasna, ali naglašavaju da postoji prostor za dalja poboljšanja, posebno u pogledu ubrzanja administrativnih procedura i smanjenja birokratskih prepreka. Kineski investitori ističu značaj BiH kao mosta za pristup drugim tržištima u regionu, što dodatno podstiče investicije.
FOTO: MIP BiH
Birokratija u BiH izazov i za Kinu
CAPITAL: Da li se žale na administraciju i birokratske barijere?
BERJAN: Povremeno registrujemo žalbe na kompleksne procedure koje usporavaju realizaciju projekata. Kineske kompanije ističu da su proceduralni zahtjevi i složenost birokratskih procesa ponekada izazov, ali cijene napore vlasti u BiH da riješe ove probleme. Vlada i relevantne institucije aktivno rade na pojednostavljenju procedura i poboljšanju poslovnog okruženja kako bi privukle još više investicija.
CAPITAL: Ima li novih projekata u najavi i šta najuspješnije realizovano?
BERJAN: Trenutno se pregovara o nekoliko novih infrastrukturnih i energetskih projekata, kao što su proširenje mreže autoputeva i modernizacija željezničke infrastrukture što će značajno unaprijediti transportnu mrežu i povezanost. Posebno interesantne su inicijative za ulaganja u zelenu energiju. Drugi značajni projekti uključuju i izgradnju bolnice u Doboju, kao i vjetroelektranu “Ivovik” sa investicijom od 130 miliona evra.
Većina kineskih projekata koji se trenutno realizuju u BiH uglavnom se odnose na energetski sektor i saobraćajnu infrastrukturu. Posebno bih ovom prilikom izdvojio izgradnju Termoelektrane Stanari vrijednosti preko 500 miliona evra, kao rezultat saradnje kineske kompanije “Dongfang Electric Corporation” i lokalnih partnera. To je prvi veliki infrastrukturni projekat, koji smo radili u saradnji sa Kinom, ali i prvi projekat, koji je iskoristio specijalni kredit u sklopu mehanizma saradnje Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, a kojeg je dodijelila Kineska razvojna banka.
Mnogobrojne kineske kompanije su zainteresovane za saradnju. Treba istaći da Kina i BiH imaju potpisan „Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja“ kao i „Sporazum o zaštiti i promociji stranih investicija“ što uveliko olakšava rad zainteresovanih privrednih subjekata.
CAPITAL: Andrijana Pisarević
UniCredit Bank a.d. Banja Luka, već sedmu godinu zaredom, pruža priliku studentima završnih godina ekonomskog, pravnog i informatičkog usmjerenja da steknu prva radna iskustva kroz planirani program plaćene stručne prakse radeći u međunarodnoj kompaniji te inspirativnom i dinamičnom okruženju.
„Prva velika šansa“ je šestomjesečni program plaćene stručne prakse u UniCredit banci Banja Luka, koji, pored praktičnog rada u timovima, uz podršku mentora, donosi i posebno iskustvo učenja u okviru UniCredita – liderske bankarske grupacije na tržištu, koja prepoznaje potencijal i nagrađuje lično zalaganje i kvalitet te pruža jedinstvenu priliku studentima – mladim osobama na početku karijere, za dobar start i profesionalni napredak.
Tokom prakse, a u toku svakodnevnog radnog vremena (4 sata), počevši od avgusta tekuće godine, studenti će raditi na konkretnim zadacima te se upoznati sa poslovanjem Banke kao finansijske institucije, organizacionom strukturom i procesima unutar Banke te razviti korisna teorijska i praktična znanja koja će im pomoći u savladavanju dodijeljenih zadataka. Istovremeno, u periodu obavljanja prakse studenti će biti u mogućnosti da završavaju sve svoje obaveze na fakultetu.
Članica Uprave UniCredit Bank a.d. Banja Luka, nadležna za Ljudske potencijale i korporativnu kulturu, Diana Bevanda, ovim je povodom istakla da joj je drago da ima priliku pozvati studente završnih godina ekonomskog, pravnog i informatičkog usmjerenja da se prijave za novi ciklus „Prve velike šanse”.
„Razvili smo program kroz koji studenti imaju priliku proći kroz sve ključne faze bankarskog poslovanja, na drugačiji i zanimljiviji način. Program u kojem već sam proces selekcije nije uobičajen, jer je i to prilika u kojoj studenti mogu pokazati svoja znanja, vještine, kreativnost i sposobnost snalaženja u novim situacijama. Takav pristup već u početku razvija pozitivnu konkurenciju među studentima, kako bi za vrijeme prakse stekli kvalitetno iskustvo i želju da napreduju. Svi imaju jednaku šansu da dobiju zaposlenje u Banci, ukoliko pokažu motivaciju i želju za radom. Kao društveno odgovorna kompanija, pokušavamo i na ovaj način dati mladim ljudima prilike za učenje i razvoj u našoj zemlji.”, istakla je Diana Bevanda.
Na linku možete pogledati predstavljanje programa prakse i iskustva studenata, učesnika programa svih prethodnih ciklusa „Prve velike šanse”, koji su svoju šansu već iskoristili i nakon programa postali dio UniCredit tima te došli do svog prvog zaposlenja.
UniCredit Bank a.d. Banja Luka poziva sve zainteresovane studente završnih godina da se prijave i iskoriste svoju prvu veliku šansu i pošalju svoj CV na [email protected], pod naslovom „Prva velika šansa“ najkasnije do 31.07.2024. godine.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca