Connect with us

PRIVREDA

Rivelllini: Spremni smo finansirati nove dijelove Koridora 5C

SARAJEVO – Tokom proteklih 15 godina Evropska investicijska banka (EIB) uložila je u projekte u Bosni i Hercegovini više od dvije milijarde eura. Od malih i srednjih preduzeća do kilometara i kilometara autoputa, ova finansijska institucija uključena je u svaki iole važan poduhvat u bilo kom dijelu države.

Objavljeno

 


Matteo Rivellini već godinama nadzire aktivnosti EIB-a za Sloveniju, Hrvatsku i zemlje zapadnog Balkana. Vrlo često je u BiH i ponosan je na aktivnosti koje nadgleda. 

 

Putni sektor 

– Ovdje imamo vrlo dobro izbalansiran portfelj. Ulažemo u putni sektor, pruge, električnu energiju, autoceste, mala i srednja preduzeća… – kaže u razgovoru za „Dnevni avaz“ Rivellini.

Naglašava da je za izgradnju dijelova dva autoputa – na Koridoru 5C i Banja Luka – Doboj – raspoređeno ukupno 603 miliona eura. 

– Banka je spremna nastaviti finansirati nove dijelove Koridora 5C – ističe Rivellini. 

Upitan kako bi ocijenio saradnju s bh. vlastima, s obzirom na to da se svako malo problematizira nepovlačenje odobrenog novca, ponajviše zbog nesposobnih vlastodržaca, Rivellini odgovara da je „banka zadovoljna svojim portfeljem u BiH“. 

Reklama

– Ima projekata čija se realizacija odlaže, ali tijesno radimo s našim bh. partnerima da bi se prepreke prevladale. Administrativni procesi nekad mogu biti spori. Brži odgovori ohrabruju investitore – poručuje on. 

Osvrćući se na probleme korupcije u BiH, on ističe da EIB ima nezavisno istražno tijelo koje u svakom momentu može intervenirati i provjeriti svaki detalj posla u koji je banka uključena. Zamoljen da odgovori na medijske napise o izvjesnim kontroverzama u vezi s izgradnjom dijela Koridora 5C u Hercegovini, Rivellini je rekao:

– EIB je svjestan da je bilo tih kontroverzi u nekim novinskim izvještajima. Ali za sada mi ne želimo komentirati te navode.

 

Dodatni budžet  

On je istakao da EIB sufinansira veliki projekt vodosnabdijevanja i kanalizacije u cijeloj BiH. Njegova ukupna vrijednost je nešto više od 220 miliona eura, a banka pokriva polovinu tog iznosa. Rivellini nam je prenio i je da ova institucija, kao tijelo Evropske unije, nedavno pokrenula novu Inicijativu ekonomske obnove (ERI), kojom će se povećati dotok evropskog novca i u ovaj region. 

Reklama

– Inicijativom je predložen dodatni budžet od 6 milijardi eura koji će biti distribuiran u zemlje južnog susjedstva EU te na zapadni Balkan. Oko dvije milijarde eura otići će državama vašeg regiona. I BiH će imati koristi od ERI-ja. To podrazumijeva da će dobiti dodatnu tehničku pomoć i mi u banci se radujemo nastavku i mogućem širenju saradnje s bh. partnerima – poručio je Rivellini za „Dnevni avaz“.

 

Stotine miliona za nova radna mjesta

EIB je u mala i srednja preduzeća do sada uložio gotovo 700 miliona eura. 

– Novac smo plasirali kroz finansijski sektor BiH s ciljem da se pomogne upravo ovaj sektor privrede. On je kičma bh. ekonomije i izvor najvećeg broja novih radnih mjesta. Radi se o održivim zaposlenjima koja su posebno atraktivna za mlađe generacije vaših stanovnika. 

U ovoj godini fokusirani smo na osiguranje dodatnih finansija za velike projekte, ali i pomoć bh. finansijskom sektoru kroz atraktivne fondove za srednja i mala preduzeća i plan nam je da osiguramo oko 150 miliona eura – istakao je Rivellini. 

Reklama

 

Izvor: Avaz

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu