Connect with us

FINANSIJE

Kada ne da MMF, mogu i domaće banke: Vlada FBiH zadužuje građane za 160 miliona KM

SARAJEVO – Na posljednjoj sjednici Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je odluku kojom je odobreno zaduženje građana FBiH za 160 miliona KM. Riječ je o sredstvima koja će biti korištena za finansiranje izdataka utvrđenih Budžetom FBiH za 2017. godinu.

Objavljeno

 


Federalna vlada donijela je dvije odluke o odobravanju zaduženja Federacije BiH putem emisija trezorskih zapisa FBiH na sjednici održanoj 23. marta ove godine, a u oba slučaja riječ je o nominalnom iznosu do 80.000.000 KM. Prema jednoj odluci, rok dospijeća trezorskih zapisa je 91 dan, a u drugom slučaju 181 dan.

Kako je navedeno u odlukama objavljenim u Službenom listu Federacije BiH, radi se o nominalnim vrijednostima trezorskog zapisa od 10.000,00 KM, odnosno 20.000,00 KM ako se računaju obje odluke.

Prodaja trezorskih zapisa vrši se putem aukcije na SASE po metodi višestrukih cijena, a vlasništvo nad trezorskim zapisima stiče se na dan poravnanja upisom trezorskih zapisa na odgovarajuće račune vrijednosnih papira koji se vode kod Registra vrijednosnih papira u FBiH i vlasniku daje pravo naplate nominalne vrijednosti na dan dospijeća trezorskog zapisa.

Trezorski zapisi su kratkoročni vrijednosni papiri koje Vlada FBiH prodaje s rokovima dospijeća, odnosno vraćanja novca bankama koje ih kupe od tri mjeseca, šest mjeseci i godinu dana.

Ekonomski analitičari odavno upozoravaju federalne funkcionere da racionalnije pristupaju prodaji trezorskih zapisa i to posebno nakon aukcije iz decembra 2016. godine kada je Vlada FBiH od planiranog iznosa emisije trezorskih zapisa koji je iznosio 30.000.000 KM uspjela prikupiti tek 4.971.492,50 KM. Političari su tada upozoravali da su komercijalne banke na taj način poslale jasnu poruku Vladi FBiH da više ne uživa njihovo povjerenje.

Svjetski mediji još od prošle godine pišu kako se prodajom trezorskih zapisa pokušavaju zakrpiti rupe koje su nastale nakon što su MMF i Svjetska banka uskratili sredstva vlastima zbog nesprovođenja ekonomskih reformi.

U zdravoj ekonomiji budžeti se pune redovnim poreskim primanjima, odnosno direktnim i indirektnim porezima, a potrošnja se tome prilagođava. S obzirom na neusklađenost javne potrošnje i poreza, nedostajuća sredstva su i ove i prošle godine kako u FBiH tako i u RS-u osiguravana iz izvora domaćeg finansiranja, a to su obveznice i trezorski zapisi.

Reklama

Konstantnim nadoknađivanje sredstva prodajom trezorskih zapisa, odnosno „letećim dugovima“ sa stanovišta budžeta i deficita povećava se unutrašnji dug po obavezama koje su kratkoročne. Te obaveze stalno dospijevaju jer se ne mogu uskladiti prilivi i odlivi što u prijevodu znači da je riječ o problemu likvidnosti.

Podsjećamo, na isti dan kada je Vlada FBiH donijela odluku o zaduženju potpredsjednik Vlade Republike Srpske Anton Kasipović najavio je kreditno zaduženje Vlade RS-a od 50 miliona KM kod komercijalnih banaka koje bi trebalo pomoći likvidnosti budžeta manjeg bh. entiteta.

 

Izvor: Klix.ba

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu