FINANSIJE
Javnost traži pismo MMF-u koje vlast krije!
SARAJEVO, BANJALUKA – Poslanici entitetskih parlamenata i parlamenta BiH traže od vlasti da objelodane pismo namjere koje je usaglašeno sa Međunarodnim monetarnim fondom i da javnost upoznaju sa detaljima tog dogovora, odnosno onim što su kao obavezu preuzeli kako bi od te međunarodne finansijske institucije dobili 550 miliona evra.
O zahtjevu poslanika iz FBiH već je razgovarano na sjednici Kolegija Predstavničkog doma parlamenta BiH, koji je zatražio od Vlade FBiH da u roku od 15 dana dostavi materijale u vezi sa sazivanjem posebne sjednice, a na kojoj bi se govorilo o novom aranžmanu. Sličan zahtjev još prošle sedmice uputili su i pojedini poslanici NS RS, a o njemu će se odlučivati na prvoj sjednici Kolegija NS RS.
Ono što je zasad sigurno jeste da se na sjednici parlament BiH o aranžmanu sa MMF-om neće raspravljati, jer juče upućena inicijativa jednog od klubova poslanika koji su tražili raspravu o pismu namjere i aranžmanu nije prihvaćena. „Smatramo da se ni na koji način ne radi o tajnom dokumentu i da mora biti dostupan“, rekao je Saša Magazinović, poslanik SDP BiH, dodajući da bi bilo dobro da se poslanici uvjere da u pismu piše da će Vlada FBiH završiti finansijsku i operativnu vrijednost „BH Telecoma“ i HT Mostara i prodati svoje dionice u ovim preduzećima do kraja godine. Sa stavom Magazinovića složili su se još jedino u DF-u, a Aleksandra Pandurević, šef Kluba poslanika SDS-a u parlamentu BiH, rekla je da bi podržala inicijativu da ne dolazi iz SDP-a, koji takvu informaciju nije tražio u prošlom sazivu Savjeta ministara BiH. Inače, sadržina sve ijednog pisma namjere koje su bh. i entitetske vlasti do sada potpisivale u početku, odnosno prvih dana bila je pod velom tajne i tek nakon pritiska javnosti bila je objavljivana. Što se tiče ovog posljednjeg pisma, koje u suštini još nije potpisano od strane svih učesnika, nezvanične informacije do kojih su „Nezavisne“ došle u dobro obaviještenim krugovima govore da se u njemu nalaze stvari na koje se, kako nam je rečeno, „mogu obavezati samo očajnici“.
Privatizacija ili konsolidacija svih firmi (osim elektroprivrede kao strateške) na koje se troši novac iz budžeta, zatim jačanje supervizije banaka na nivou BiH, drastično rezanje javne potrošnje, moratorijumi na zapošljavanje u javnom sektoru, poništenje nekih ranije usvojenih zakona kao što je onaj o konverziji kredita, ali i pojeftinjenje rada, odnosno smanjenje nameta na rad, samo su neki od zahtjeva na čije ispunjenje su se obavezale vlasti u BiH. Takođe nezvanične informacije govore i to da BiH neće biti u stanju da povuče sav novac koji joj je odobren jer neće biti spremnosti i volje da se sprovode obećane reforme. Mirko Šarović, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, rekao je juče da ovaj dokument još nije bio na sjednici Savjeta ministara BiH te da se pismo trenutno usaglašava unutar Fiskalnog savjeta.
Komentarišući zahtjeve za održavanje posebne sjednice parlamenta BiH o kreditu sa MMF-om, Nikola Špirić, poslanik SNSD-a, rekao je da neki žele da se posvađamo i sa međunarodnim institucijama, dok je Pandurevićeva naglasila da su aranžmani sa MMF-om jedini međunarodni sporazumi koji se sklapaju bez verifikacije u parlamentu BiH. Podsjećanja radi, na posljednjoj sjednici Fiskalnog savjeta BiH dogovoren je kreditni aranžman sa MMF-om u iznosu od 550 miliona evra.
Izvor: Nezavisne novine
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca