FINANSIJE
FBiH na koncesijama izgubila 1,8 milijardi
SARAJEVO – Nakon deset godina čekanja, utvrđen je Nacrt novog zakona o koncesijama FBiH i upućen u parlamentarnu proceduru, ali, po svemu sudeći, oni koji i sada eksploatišu prirodna bogatstva i javna dobra bez koncesionih ugovora nastaviće tako da rade do konačnog usvajanja ovog zakona.
Prema ocjenama Federalne komisije za koncesije, FBiH godišnje gubi 200 miliona KM jer nema sklopljene sve koncesione ugovore, pa je po tome do sada izgubila 1,8 milijardi KM s obzirom na to da se na „poboljšani“ zakon čeka od 2007. godine, a postojeći je „istekao“ 2008. godine.
„Aktuelni zakon je onima koji su u momentu njegovog stupanja na snagu koristili bogatstva i dobra dao tri mjeseca za podnošenje zahtjeva za ugovor. To se moglo uraditi samo u ta tri mjeseca, koja su davno prošla. To je bila manjkavost zakona, taj kratak rok, jer nije bila formirana komisija ni doneseni podzakonski akti. Zato je trebalo izmijeniti zakon, ali do toga nije došlo“, kaže član Komisije za koncesije FBiH Mirsad Hasanić.
Dodao je da FBiH trenutno ima samo devet koncesionih ugovora za vode i dva sa „Elektroprivredom BiH“, dok, sa druge strane, stotine firmi koriste prirodna bogatstva i javna dobra. Hasanić tvrdi da Komisija nema odgovornost za ovakvo stanje jer su ministarstva ta koja pokreću i dodjeljuju koncesiju, a komisija je samo regulatorno tijelo. Ta komisija godišnje iz budžeta FBiH ima 400.000 KM.
Josip Martić, ministar prostornog uređenja FBiH, kazao je da zbog manjkavosti postojećeg zakona nije omogućen nikakav prihod od koncesija, a nema ni registra pa tako ni informacija o dodijeljenim koncesijama, što su nedostaci koji se otklanjaju novim zakonom čiji je nacrt u četvrtak usvojila Vlada FBiH, te treba da uslijedi javna rasprava nakon što nacrt usvoji Parlament FBiH.
„Ne mogu reći koliki je gubitak zbog nepostojanja ugovora, sigurno je značajan. Zato smo i predložili zakon. Postojeći nije bio dobar. Evo, ne znamo ni koliko imamo potpisanih koncesija“, rekao je Martić.
Na pitanje zašto je malo potpisanih ugovora, Martić je rekao da su procedure bile najveća prepreka s obzirom na to da je po zakonu sam koncesionar morao sve sebi ishoditi, a sada će ministarstva biti ta koja će prije dodjele koncesija osigurati urbanističke saglasnosti, okolinske dozvole i slično.
Kazao je i da je planirana legalizacija onih koji sada eksploatišu bez ugovora.
Novim zakonom ukida se Komisija za koncesije FBiH, čime će se uštedjeti 400.000 KM iz budžeta FBiH, koliko je išlo na njeno finansiranje.
„Oni su imali 400.000 KM godišnje iz budžeta, a prihod od koncesija za 2014. godinu bio je svega 80.000 KM, a za tri kvartala prošle 69.000 KM. Novim zakonom je predviđeno formiranje komisija za svaki pojedinačni slučaj koncesije i finansiraće se iz otkupa tenderske dokumentacije. Bolje će raditi nego ova komisija“, rekao je Martić.
Inače, novim zakonom će naknade od koncesija biti raspoređene tako da 20 odsto ide u budžet FBiH, a 30 odsto kantonu i 50 odsto općini na čijoj je teritoriji predmet koncesije.
Šta donosi novi zakon:
Ukida se Komisija za koncesije, čime će se godišnje uštedjeti 400.000 KM
Predviđeno formiranje komisija za svaki pojedinačni slučaj koncesije
Ministarstva će prije dodjele koncesije obezbijediti urbanističke saglasnosti i ekološke dozvole
Legalizacija onih koji sada eksploatišu bez ugovora
Izvor: Nezavisne
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca