Connect with us

PRIVREDA

Pojačane kontrole poreskih obveznika – veći prihodi

BANJALUKA – Poreska uprava Republike Srpske pojačala je kontrole poreskih obveznika i povećala prikupljena sredstva na račun javnih prihoda, a takva praksa biće nastavljena, poručuje direktor Uprave Zora Vidović.

Objavljeno

 


Ona podsjeća da je Poreska uprava Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine na račun javnih prihoda prikupila ukupno 578 miliona KM, što je za 63,7 miliona KM više nego u istom periodu prošle godine, uz snažan rast prihoda od direktnih poreza, doprinosa, te ostalih javnih prihoda.

„U ovoj godini akcenat smo stavili na primjenu indirektnih metoda u utvrđivanju poreske osnove, posebno kada je riječ o takozvanim vezanim kontrolama po principu nesrazmjernog odnosa dohotka i imovine“, precizira Vidovićeva u intervjuu Srni.

Ona napominje da je izvršeno 1.017 terenskih i kancelarijskih kontrola, što je za 30 procenata više u odnosu na isti period prethodne godine, ali i za 23 odsto u odnosu na plan, uz finansijski efekat od 8,5 miliona KM.

Takođe, izvršeno je 720 kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa, što je za 17 odsto više nego u prva tri mjeseca prošle godine. Izdato je 107 rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti u trajanju od 15 dana.

„U prva tri mjeseca ove godine izdato je 410 prekršajnih naloga na iznos kazne od oko 414.000 KM. Takođe, inspektori Poreske uprave, prilikom redovnih kontrola, otkrili su 43 neprijavljena radnika“, kaže Vidovićeva.

Po osnovu poreza na nepokretnosti, u prva tri mjeseca ove godine naplaćeno je 2,8 miliona KM, što predstavlja blago povećanje u odnosu na isti period prethodne godine.

Prošle godine, naplata prihoda po osnovu poreza na nepokretnosti iznosila je 22,8 miliona KM, što je u odnosu na 2015. godinu manje za jedan odsto, odnosno za 230.000 KM, budući da tri opštine nisu dostavile neophodne podatke za izdavanje poreskih računa.

Reklama

Vidovićeva u intervjuu Srni naglašava da je ukupan dug građana Srpske za porez na nepokretnosti u periodu od 1. januara 2012. do 31. decembra 2016. godine iznosio 19.349.018 KM.

Ona navodi da je stanje dospjelog, a neizmirenog duga na dan 31. decembra prošle godine iznosilo 1,184 milijardi KM, od čega se 388 miliona KM odnosi na dug poreskih obveznika koji su u postupku stečaja i likvidacije.

Vidovićeva je naglasila da je stanje dospjelog, a neizmirenog duga na dan 31. decembra 2015. godine iznosilo 1,259 milijardi KM, te da se može konstatovati da je ukupan dospjeli dug na dan 31. decembra prošle godine manji za šest odsto u odnosu na stanje na kraju 2015. godine.

Ona pojašnjava da se od 1,184 milijardi KM neizmirenog duga, na dugovanja za doprinose odnosi 570,2 miliona KM, i to 323,1 milion KM za doprinose prema Fondu PIO.

Takođe, 202,4 miliona KM odnosi se na doprinose prema Fondu zdravstva, 27 miliona KM za doprinose prema Fondu za dječiju zaštitu, 16,7 miliona KM za doprinose za Zavod za zapošljavanje i 952.000 KM za poseban doprinos za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom.

Vidovićeva ističe jačanje usluga poreskim obveznicima, sa ciljem da ova uprava postane još bolji servis građanima. Organizovan je i niz stručnih seminara i edukacija u saradnji sa Privrednom komorom Srpske, Savezom računovođa i revizora i drugim institucijama.

Reklama

Ona napominje da je Poreska uprava Republike Srpske početkom aprila pustila u rad novu uslugu elektronskog dostavljanja računa za porez na nepokretnosti poreskim obveznicima koja im je dostupna na internet stranici https://eusluge.poreskaupravars.org.

„Svi poreski obveznici koji se registruju za ovu novu uslugu na svoju mejl adresu dobiće poreski račun u elektronskom obliku, koji će moći da pregledaju i preuzmu“, ističe Vidovićeva u intervjuu Srni.

Ovo novo funkcionalno i ekonomično rješenje omogućava poreskim obveznicima aktiviranje usluge elektronskog dostavljanja računa za porez na nepokretnosti bez potrebe dolaska na šaltere Poreske uprave Srpske.

Vidovićeva ukazuje na to da je uspostavljeno sertifikaciono tijelo Poreske uprave Srpske, koje izdaje elektronske sertifikate za elektronski potpis. Tako je poreskim obveznicima omogućeno da elektronskim putem predaju mjesečne poreske prijave poreza po odbitku, što svima smanjuje troškove.

U okviru jedne od komponenti USAID FAR projekta, nastavljena je realizacija „Elektronske arhive“, koja predviđa digitalizaciju postojećih papirnih poreskih prijava, arhiviranje novih elektronskih poreskih prijava, te arhiviranje elektronskih dokumenata. 

 

Reklama

izvor: Nezavisne

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu