Connect with us

PRIVREDA

Đokić: Ne treba nam saglasnost Mitala za prodaju RŽR Ljubija

BANJALUKA  – Odbor za privredu Narodne skupštine Republike Srpske započeo je javno saslušanje povodom odluke Vlade RS da za 92 miliona KM firmi ‘Israeli investment group’ proda 64,99 odsto akcija Rudnika željezne rude Ljubija.

Objavljeno

 


 

Pored ove firme za akcije Rudnika željezne rude Ljubija zainteresovana je i kompanija ArcelorMittal koja je ponudila gotovo 30 miliona KM.

Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva obrazlažući odluku Vlade RS ponovio je kako je tekla procedura oko prodaje akcija Rudnika željezne rude Ljubija iz Prijedora, ističući da Vlada RS ne prodaje rudna bogatstva niti udio u zajedničkom preduzeću koje Rudnik iz Ljubije ima zajedno sa  kompanijom ArcelorMittal. Takođe naglasio je da nisu tačne tvrdnje da Vlada RS za tu prodaju mora imati saglasnost kompanije ArcelorMittal.

Đokić je pojasnio da je RŽR Ljubija morao biti prodat metodom neposrednog odabira kupca s obzirom na ugovor sa ArcelorMittal o formiranju zajedničkog preduzeća koji kaže da RŽR Ljubija sva eksploataciona prava unosi u zajedničko preduzeće te da se ne smije baviti eksploatacijom rude, odnosno konkurentskom djelatnosti.

 

On je kritikovao dosadašnje poslovanje Mitala, ističući da nisu željeli razvijati nove kopove niti dijeliti dobit iz zajedničkog preduzeća.

Reklama

Đokić je ponovio i šta su to ponudili zainteresovani kupci uz očekivanje da će prodaja RŽR Ljubija na kraju uspjeti.

Evgenij Zotov, direktor Israeli investment group, kompanije koju je Vlada RS izabrala za kupca RŽR Ljubija ponovio je ponudu koju su dostavili.

On je rekao da je Izraeli investment group, investiciona kompanija sa kapitalom iz Izraela i Rusije te da je odluka da investiraju u RŽR Ljubija donesena na bazi geoloških istraživanja koji govore o velikim zalihama željezne rude koje omogućavaju dobro i uspješno poslovanje.

 

On je rekao da su sadašnjim stanjem u poslovanju rudnika u Prijedoru nezadovoljni svi istovremeno dodajući da su njihovi planovi investicija od 152 miliona KM.

“Procijenite sve činjenice i odlučite bez politike“, rekao je Zotov dodajući da trenutno od tri kopa, radi samo jedan i pitajući se zbog čega je to tako.

Reklama

Predstavnici ‘ArcelorMittal Prijedor’, zajedničke kompanije RŽR Ljubija i ArcelorMittal istakli su da je ArcelorMittal kompanija broj jedan u svijetu sa oko 210.000 zaposlenih u više od 60 zemalja i na svim kontinentima.

Takođe, naglasili su da imaju neto profit od 1,8 milijardi dolara te da preko 1.300 ljudi u 12 laboratorija radi na istraživanju.

Kako kažu, u BiH su u posljednjih 12 godina koliko su u BiH investirali preko 420 miliona KM te da je ArcelorMittal Prijedor od 2005 godine ostvarili profit od 117 miliona KM.

„Dobar dio ovog profita smo investirali. Isplatili smo 30 miliona koncesionih naknada. 118 miliona KM je plaćeno Željeznicma RS“, rekao je između ostalog Mladen Jelača, direktor ArcelorMittal Prijedor.

 

Izvor: Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu