FINANSIJE

Agrokor domaćim dobavljačima dužan 170 miliona maraka

SARAJEVO – Kompanije u BiH koje posluju u sastavu posrnulog hrvatskog koncerna “Agrokora” dugovale su domaćim dobavljačima na kraju prošle godine 170,48 miliona KM.

Objavljeno

8. maj 2017.

privrednik

Prema podacima iz informacije Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH o krizi u “Agrokoru” i njenim filijalama u BiH i implikacijama na domaću ekonomiju, koja je u posjedu “Glasa Srpske”, ukupna dugovanja prema svim dobavljačima iznosila su 318,15 miliona KM. Dugovanja se najvećim dijelom odnose na jedan od najvećih tržnih centara “Konzum”, koji je na kraju prošle godine domaćim dobavljačima dugovao 142,71 milion KM.

Podaci “Konzumovog” menadžmenta pokazuju da su u prva tri mjeseca 2017. godine dugovanja prema domaćim dobavljačima smanjena na 131 milion KM, od čega su 74 miliona već dospjela na naplatu.

Sve “Agrokorove” firme kćerke u BiH registrovane su u FBiH i oko 80 odsto poslovne djelatnosti obavljaju u tom entitetu. Zbog obima poslovanja i povezanosti sa velikim brojem domaćih firmi procjenjuje se da bi nastavak urušavanja ovog poslovnog giganta, čija su ukupna dugovanja procijenjena na oko šest milijardi evra, imao dalekosežne negativne posljedice i na ekonomiju BiH i ostalih zemalja regiona. One bi se odrazile na očuvanje radnih mjesta, ugrožavanje poslovanja povezanih i zavisnih pravnih lica, mreže dobavljača i kooperanata i na ukupne finansijske tokove i javne prihode.

Zbog ozbiljnosti situacije održan je niz sastanaka sa direktorima i sindikatima “Agrokorovih” firmi-kćerki, vlastima Hrvatske i predstavnicima ambasade te zemlje u BiH, dobavljačima i povjeriocima. Na sastancima je konstatovano da je stanje u kompanijama za sada zadovoljavajuće, uz finansijske probleme u “Konzumu” i da one redovno izmiruju obaveze prema radnicima i državi. Kao potencijalna opasnost za stabilnost i opstanak kompanija, s obzirom na to da je značajan dio dobavljača obustavio isporuke, naveden je odliv novca kompanija iz BiH prema matičnoj firmi “Agrokor” u Hrvatskoj, zbog čega su preduzete opsežne mjere kontrole finansijskih tokova.

Jedan od najvećih problema je izmirivanje obaveza prema dobavljačima iz mljekarskog sektora, koji time uslovljavaju nastavak isporuka robe “Konzumu”.

Kriza u “Agrokoru” bila je i tema sastanka predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Denisa Zvizdića i čelnika više institucija i poslovnih asocijacija u BiH sa povjerenikom Vlade Hrvatske za taj koncern Antom Ramljakom i direktorima firmi-kćerki u BiH. Ramljak je dao garancije da neće biti izvlačenja novca iz “Agrokorovih” firmi u BiH i nefer odnosa prema dobavljačima iz BiH. Sa druge strane, izneseni su zahtjevi da budu doneseni plan isplate dospjelih obaveza i mjere zaštite i plan otpuštanja radnika u “Konzumu” u BiH, da bude imenovan povjerenik koji bi pratio finansijsko poslovanje i transferne cijene i da bude obustavljena isplata dividende firmi u BiH matičnom koncernu u Hrvatskoj.

Reklama

Izvor: Glas Srpske

Slične teme:

Sledeći

Iz IPA fondova BiH isplaćeno oko 430 miliona evra

Ne propustite

Srbija s najvećim zalihama zlata na Balkanu, BiH tek na 91. mjestu

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

2 sedmice prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati