Connect with us

PRIVREDA

Vidović: Do kraja sljedeće godine sve usluge biće elektronske

BANJALUKA –  Direktor Poreske uprave Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da će do kraja 2018. godine sve uspluge Uprave biti elektronske.

Objavljeno

 


“Od januara sljedeće godine planiramo uvođenje `elektronskog sandučeta`, gdje će obveznici sa Poreskom upravom komunicirati elektronski, što je ogroman napredak”, navela je Vidovićeva.

Ona kaže da Uprava takvim radom nastoji da bude efikasnija jer će veliki broj ljudi koji radi u administraciji vršiti mnogo važnije poslove.

Vidovićeva je istakla da je cilj ovog projekta smanjenje troškova rada Poreske uprave i bolja usluga poreskim obveznicima, ali i smanjenje njihovih troškova i ušteda vremena.

“U okviru projekta, do sada je urađena sertifikacija elektronskog potpisa u ovoj godini, a od 1. januara uvešćemo `elektronsko sanduče` i do kraja 2018. godine biće završen projekat elektronskog arhiviranja”, naglasila je Vidovićeva.

Govoreći o potraživanjima Poreske uprave, ona je rekla da je sa 31. decembrom prošle godine dug poreskih obveznika iznosio milijardu i 180 miliona KM, što je za šest odsto manje nego 2015. godine, od čega 540 miliona KM čine stečajevi.

Vidovićeva kaže da Poreska uprava redovno odgovara poslanicima u Narodnoj skupštini.

Reklama

Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija rekao je da je osnovni cilj Projekta reforme fiskalnog sektora /FAR/, sa posebnim naglaskom na skoro uvođenje elektronske arhive u rad Poreske uprave, unapređenje elektronskog poslovanja u ovoj upravi.

“Naša očekivanja su da poreski obveznici imaju manje troškova u svom poslovanju, da manje vremena provode u Poreskoj upravi, ali da dobiju sve potrebne informacije i usluge koje bi inače dobili u svom poslovanju”, rekao je Tegeltija novinarioma u Banjaluci povodom prezentacije dosadašnjih aktivnosti Poreske uprave Republike Srpske u okviru Projekta FAR koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj u BiH – USAID.

On je dodao da očekuje da zahvaljujući realizaciji ovog projekta Poreska uprava ima niže troškove poslovanja, da ima manje “administriranja i papira”, te da dođe do preraspodjele zaposlenih u Upravi.

“Siguran sam da će dalji razvoj elektronskog poslovanja unutar Poreske uprave unaprijediti njen rad na zadovoljstvo naših javnih prihoda”, istakao je Tegeltija.

Direktor Misije USAID u BiH Piter Dafi naveo je da USAID niz godina radi sa predstavnicima Vlasti Republike Srpske, kako bi bio unaprijeđen poslovni ambijent.

“Danas uvodimo elektronsko podnošenje prijava za naše korisnike, čime će se uštedjeti mnogo energije, troškova i vremena. Uvešćemo i elektronsko arhiviranje”, dodao je Dafi.

Reklama

On je rekao da su mnoge studije pokazale da BiH još uvijek nije konkurentno mjesto za poslovanje jer su troškovi vođenja preduzeća visoki.

“Želimo da sa poslovnom zajednicom i predstavnicima vlasti radimo na sprovođenju mjera zbog kojih će ovo mjesto postati povoljnije za poslovanje”, istakao je Dafi.

On je naglasio da je ovo samo jedan od mnogih projekata USAID-a za unapređenje posolvnog ambijenta u koji je za cijelu BiH uloženo pet miliona dolara.

“Taj novac će biti iskorišten za unapređenje upravljanja dugom, trezorsko poslovanje, smanjenje parafiskalnih poreza”, dodao je Dafi.

 

 

Reklama

Izvor: Srna

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu