Connect with us

PRIVREDA

Mraz ostavlja sezonce praznih džepova

BANJA LUKA – Sezonski radnici koji čekaju radove u voćnjacima kako bi zaradili poneku marku ove godine mogli bi ostati praznih džepova, jer će zbog mraza i hladnoće koji su u aprilu poharali plantaže posao u poljoprivredi biti dijeljen „na kašičicu“.

Objavljeno

 


Za razliku od voća, poljoprivrednici ističu da povrće ove godine ne bi trebalo da izda pa bi, kada dođe vrijeme za berbu, moglo biti posla za sezonce. 

Sezonski poslovi u poljoprivredi poput sijanja i kopanja na njivama, te rezidbe i berbe voća traju od ranog proljeća do kraja jeseni, a šansu za zaradu vide mnogi, od penzionera i nezaposlenih do studenata i srednjoškolaca. U sezoni, kada je u jeku berba voća, moguće je zaraditi dnevno od 25 do 40 maraka, a beračima su uz to obezbijeđeni hrana i prevoz što za mnoge predstavlja dobru priliku da popune kućni budžet.  

Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović kaže da su ih radnici već počeli zvati i raspitivati se za rad, jer sezona polako kreće. Međutim, nikome nisu obećali posao.

– Još nikoga ne angažujemo jer nismo odlučili šta ćemo raditi zbog slabog roda kojeg je uništio mraz. Voćari koji imaju manje zasada prve proljetne poslove obavili su uz pomoć porodice, a mi sa većim voćnjacima još sabiramo štetu. U svakom slučaju, obim poslova u voćnjacima znatno će biti smanjen ove godine – rekao je Dojčinović.

On je dodao da je berba najznačajnija i zahtijeva najviše radnika, ali već sada je jasno da će potreba za sezonskim beračima biti desetkovana.

– Mnogo voća je uništeno pa se pribojavam da nećemo trebati mnogo berača. Inače, samo na području Potkozarja, kad je rodna godina, svakodnevno bude angažovano na hiljade sezonaca koji ukupno u sezoni zarade više od milion maraka – naveo je Dojčinović.

Reklama

Prema njegovim riječima, među sezoncima je najviše lokalnog stanovništva, a dolazi i mnogo radnika iz Hercegovine, te drugih dijelova RS, ali i Srbije.

– Tokom rezidbe nam čak dolaze i radnici iz Srbije zbog visoke dnevnice koja dostiže 70 maraka – kaže Dojčinović.

S druge strane, posla na semberskim njivama već sada ima, ali gazde u ovom dijelu Srpske kažu da teško pronalaze radnu snagu. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije Boško Radić ističe da nije uvijek lako naći sezonca, jer malo ko hoće da radi na njivi.

– Još nismo počeli iznositi rasadu na njive, pa nismo ni imali potrebu za angažovanjem većeg broja radnika. Međutim, u jeku sezone vrlo ih teško pronalazimo, jer malo ljudi hoće da se prihvati motike, pogotovo ljeti kad su visoke temperature – žali se Radić i dodaje da su dnevnice za sezonce u Semberiji 35 maraka plus hrana.   

Ratari iz Lijevče polja kažu da svake sezone angažuju veliki broj sezonskih radnika u oblasti povrtarstva, te se nadaju da će i ovaj put biti tako. Poljoprivrednik Duško Banjac kaže da je u toku sadnja paprika, kupusa i paradajza na otvorenom, a za hektar obradive površine potrebno je pet radnika.

– Na posao dolaze u sedam, a završavaju u 19 časova. Dnevnica je 35 maraka plus prevoz, dva obroka i dvije kafe. Nije nam problem naći radnike, uvijek ima ljudi koji zovu i pitaju da li ima posla – priča Banjac i dodaje da su zasijani usjevi u dobrom stanju te da se nadaju rodnoj godini.  

Reklama

Izbjegli
Dragoja Dojčinović ističe da među beračima i sezonskim radnicima najviše ima onih koji su tokom ratnih dejstava izbjegli iz svojih kuća i nastanili se na području Gradiške.

– Većina tih ljudi cijelu godinu čeka na berbu i od toga žive cijele porodice. To su ljudi koji rade vrlo naporno, ali sa mnogo truda i volje – rekao je Dojčinović.

 

 

izvor: Glas Srpske

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu