Connect with us

PRIVREDA

Milioni protjeruju sušu iz plantaža

BANJALUKA – Bratunac, Maglajani u Laktašima, Ljubinsko i Trebinjsko polje uskoro će postati gradilišta na kojima će “nicati” sistemi za navodnjavanje vrijedni više od 24 miliona američkih dolara.

Objavljeno

 


navodnjavanje

Projekte provodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS posredstvom Jedinice za koordinaciju poljoprivrednih projekata. Iz kreditnih sredstava Svjetske banke – Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA) obezbijeđeno je 20,5 miliona američkih dolara, a u toku realizacije projekta potrebno je izdvojiti i dodatnih 3,61 milion dolara iz budžeta RS, opština i učešća krajnjih korisnika. U ministarstvu kažu da će radovi prvo početi u Bratuncu i to ovog mjeseca.

– Projekat u Bratuncu obuhvata gradnju 26 podsistema za navodnjavanje na 17 lokacija veličine do 50 hektara, ukupno 436 hektara. Vrijednost radova je 8,12 miliona maraka, a obezbijeđeno je i učešće lokalne zajednice u iznosu od 15 odsto – rekao je portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Aleksandar Macanović.

Ova vijest najviše je obradovala malinare, jer im suša više neće umanjivati prinose. Sa proizvodnjom od oko 3.500 tona malina godišnje i sa 1.300 uzgajivača opština Bratunac je lider u BiH u uzgoju ove kulture.

Gradnja sistema za navodnjavanje na području Trebinjskog polja je planirana na oko 860 hektara, a riječ je o vinogradima i povrtlarskoj proizvodnji.

– Za ovu lokaciju završena je izrada tehničke dokumentacije, a u  toku je priprema dokumenata koji razmatraju uticaj na životnu sredinu – kazao je Macanović i dodao da je procedura pribavljanja građevinske dozvole u toku.

Prema njegovim riječima poziv za podnošenje ponuda za izvođenje radova će biti objavljen narednih dana.

Reklama

– Radovi bi trebalo da počnu u avgustu ove, a da budu završeni naredne godine. Vrijednost radova je 5,5 miliona maraka – objasnio je Macanović.

Macanović je dodao da su predstavnici Grada Trebinje potvrdili da je obezbijeđen novac za sufinansiranje projekta.

– U Ljubinjskom polju biće navodnjeno 250 hektara za proizvodnju trešnje, višnje i povrća. Završena je izrada tehničke dokumentacije – kazao je on i dodao da je objavljivanje tendera za izvođenje radova predviđeno u ovom mjesecu.

Ističe da je riječ o projektu vrijednom 3,3 miliona maraka.

– Potrebno je obezbijediti učešće lokalne zajednice od 15 odsto vrijednosti radova, a opština Ljubinje treba da riješi i imovinske odnose na toj lokaciji – naglasio je Macanović.

U Maglajanima u opštini Laktaši biće navodnjeno 160 hektara zamljišta za sjemensku proizvodnju. Korisnik tog zemljišta je Poljoprivredni institut Banjaluka, a investicija je vrijedna 1,80 miliona maraka.

Reklama

Podsjetio je da je realizacija projekta navodnjavanja počela gradnjom sistema u Bijeljini, tačnije u mjestu Novo Selo i Pelagićevu i Gojkovu i Stakića polju na ukupno 824 hektara. Sistemi u Bijeljini i Pelagićevu su završeni i dati koncesionarima na korišćenje, upravljanje i održavanje 2014. godine i to u Novom Selu kod Bijeljine, koje koristi PD “Semberija” i u Pelagićevu koje koristi PD “Napredak”.

Gradiška i Semberija

Aleksandar Macanović je istakao da bi u maju trebalo da bude završen izbor projektanata koji treba da pripreme idejne i glavne projekte sistema za navodnjavanje u Gradišci i u Semberiji, uz mogućnost fazne realizacije ovih projekata, te izvođenje radova tokom 2018. i 2019. godine.

Riječ je o dva velika projekta, od kojih bi u Potkozarju, trebalo da bude navodnjavana površina od 1.500 do 2.000 hektara, za voćarsku proizvodnju, na području Bijeljine je planirano navodnjavanje 500 hektara za povrtlarsku proizvodnju.

 

Izvor: Glas Srpske

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu