OSTALO
O ovom performansu na Venecijanskom bijenalu BRUJI UMJETNIČKI SVIJET
Malo koji predmet više simboliše muževnu pompeznost i moć kao kravata – one sjede u upravnim odborima, potpisuju važne poslovne ugovore, prisustvuju intervjuima i djelimično su olabavljene u kafanama. Na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu jedna umjetnica je odlučila da 27.000 tih potentnih svilenih traka pretvori u umjetničko djelo koje je, kako sama kaže, „tihi vezeni krik“ protiv globalnog patrijarhata.
Mihal Kol je te kravate prišila i od njih napravila sobu tradicionalnog džentlmena u Paviljonu humanosti u Veneciji.
Kravate služe kao tepih, tapete, biblioteka, kamin, namještaj… one prekrivaju sofu, glavu ulovljenog jelena na zidu, lovačku pušku, čak i lulu na stočiću.
„Neke kravate su preko 60 godina stare i pripadale su ljudima koji vjerovatno nisu više živi“ – kaže Kolova za „Gardijan“.
„To su karavate sa svadbi, sahrana i matura, vidjele su sve obrede, svaku fazu ljudskog života. Svjedočile su raznim dogovorima, posjećivale su prostitutke, kafane, na nekima ima sasušene krvi ili povraćke. Pronašla sam jednu koja je imala zemlju sa unutrašnje strane, kao da je neko bio sahranjen u njoj“ – navodi Kolova.
Za ovu umjetnicu, porijeklom iz Izraela, njen rad je direktan komentar na potlačenost žena koje ovaj jednostavan odijevni predmet simboliše, od razlike u platama na polnoj osnovi do muškaraca na visokim političkim funkcijama koji potpisuju zakone koji utiču na ženska tijela i njihov kvalitet života.
Ideja da koristi kravate pala joj je na pamet dok je studirala u Umjetničkoj školi u Čelsiju. Grupa bankara je bila zainteresovana da kupi neke njene radove i ona se sastala sa njima u lokalnom pabu.
„Naručili smo piće i onda je čitav razgovor postao vrlo neprikladan s njihove strane, sa dosta seksualnih aluzija. Premda se ja ne vrijeđam lako, prosto mi je bilo svega preko glave. Pomislila sam, „Zašto moram ovo da trpim?“ Zamolila sam ih da mi daju svoje kravate. Oni su mislili da flertujem, tako da su me sva četvorica brže-bolje poslušala. Ja sam otišla i nikada više nisam komunicirala s njima“ – priča Mihal.
Ona je svoje „trofeje“ toga dana pretvorila u umjetnički rad i od tada je radila na njegovom proširenju. Postavka u Veneciji je do sada njeno najveće djelo, zbog kojeg je više od godinu dana ručno prišivala kravate.
Dio utrošenih kravata – koje ukupno teže 45 kilograma – dobila je od kompanije koja izvozi polovnu odjeću, a dio je uzet od muškaraca koji su maltretirali nju i njene drugarice.
Poruka djela se poklapa sa vrlo važnim trenutkom u pokretima za prava žena širom svijeta, koje je potpirio izbor Donalda Trampa za predsjednika. Prisustvo američkog predsjednika nagovješteno je i u Mihalinoj sobi kravatom omiljenog Trampovog brenda obmotanom oko puške.
„Osjećam se da idemo korak nazad, u vrijeme kada je mizoginija bila prihvatljiva i kao da su svi dosadašnji napori i dostignuća poništeni“ – kaže umjetnica.
Osim što je komentar na šire, svjetske probleme, ova soba ima i vrlo lično značenje za Mihal. Njena baka je bila dijete nevjesta. Udala se sa 11, a sa 12 se porodila. Mihal je odrasla u Izraelu i tamo služila vojsku, gde je sekusalno zlostavljanje dugo stavljano pod tepih: samo prošle godine prijavljena su 802 slučaja seksualnog napada.
Ona kaže da je to nešto sa čim je naučila da živi kroz život, „dio toga što sam žensko“, ali u jednom trenutku, dok je prolazila kroz razvod, dostigla je tačku pucanja.
„Skupilo mi se sve kroz šta sam prošla – šef koji me je poljubio, razni muškarci koji su me štipali za zadnjicu ili grabili za grudi, seksualno zlostavljanje u šestoj godini – i ja sam počela da vrištim. Taj trenutak je bio i kreativni nalet inspiracije za ovaj rad koji me je natjerao da uradim nešto sa tom svojom frustracijom“ – objašnjava Mihal.
Sobu sa kravatama – ili obloženu ćeliju, kako je Kolova zove – radila je zajedno sa turskom umjetnicom Ekin Onat.
Za razliku od paviljona koji čine zvaničnu postavku Bijenala, Paviljon humanosti nije vezan za jednu državu. Džilijan Foks, kustoskinja paviljona, istakla je značaj saradnje jedne muslimanske i jedne jevrejske umjetnice na ovom djelu, koje su tako doprinijele „brisanju, a ne crtanju granica“.
Na kraju, Mihal je kroz smijeh navela određenu vrstu ironije vezanu za cijeli projekat:
„Ovo je možda moja najglasnija feministička izjava, ali posljednjih 18 mjeseci ja sam samo peglala i šila muške kravate.“
Izvor: Blic.rs
Kina je izuzetno važan strateški partner i veliki prijatelj naše zemlje, što pokazuje i time da je ukupna vrijednost njihovih projekata u BiH već premašila dvije milijarde evra. Mi smo malo tržište koje u značajnijoj mjeri ne može uticati na globalna ekonomska kretanja, ali prostora za produbljivanje saradnje sa jednom od najmoćnijih država današnjice itekako ima, posebno uzimajući u obzir izuzetan geografski položaj naše zemlje koji omogućava kineskoj privredi pristup evropskom tržištu, rekao je u intervjuu za portal CAPITAL ambasador BiH u Kini Siniša Berjan.
Po vrijednosti investicija iz Kine, kaže Berjan, naša zemlja je na četvrtom mjestu u Centralnoj i Istočnoj Evropi, odmah poslije Srbije, Mađarske i Rumunije.
BERJAN: Kineski investitori iskazuju značajan interes za nekoliko ključnih sektora u BiH, prepoznajući izuzetne mogućnosti za razvoj i saradnju. Najveću pažnju posvećuju infrastrukturnim projektima, od izgradnje autoputeva i mostova do željezničkih pruga. Energetski sektor je vrlo atraktivan, s posebnim fokusom na projekte izgradnje hidroelektrana, termoelektrana i obnovljivih izvora energije. Rudarstvo i metalurgija su među ključnim oblastima interesa zahvaljujući bogatstvu prirodnih resursa koje BiH posjeduje. Osim toga, kineski investitori istražuju mogućnosti u sektorima poljoprivrede, turizma, zdravstva i informacionih tehnologija.
CAPITAL: Kako onda komentariše optužbe EU koje se odnose na maligni kineski uticaj, zatim na njihovo zanemarivanje ekoloških standarda, netransparentnosti u radu, te stav da Kina koristi ovaj region samo da bi ušla na tržište EU?
BERJAN: Kineske investicije donose značajne ekonomske benefite BiH, uključujući razvoj infrastrukture i otvaranje novih radnih mjesta. Naša zemlja se trudi da osigura da svi projekti budu u skladu sa ekološkim standardima i principima transparentnosti. Saradnja za Kinom nije usmjerena protiv bilo koje treće strane, već je motivisana našim potrebama za ekonomskim razvojem i prosperitetom. BiH ostaje posvećena uravnoteženim međunarodnim odnosima i vjerujemo da je moguće ostvariti saradnju koja donosi korist svim uključenim stranama.
Tajni ugovori sa Kinom
CAPITAL: Zbog čega su ugovori sa Kinezima tajni?
BERJAN: Ugovori sa kineskim kompanijama često sadrže komercijalno osjetljive informacije koje nisu javno dostupne radi zaštite interesa svih strana. Tajnost ugovora i poslovna povjerljivost nisu specifični samo za kineske investitore, već je uobičajena praksa u poslovnim odnosima širom svijeta kako bi se zaštitili konkurentski podaci i osigurala povjerljivost poslovnih planova. Transparentnost se osigurava kroz zakonske procedure, mehanizme nadzora nad realizacijom projekata i periodično izvještavanje relevantnih institucija, koji osiguravaju da su ovi ugovori u skladu sa interesima javnosti.
CAPITAL: Da li ste upoznati sa ugovorom koji je Vlada RS početkom juna sklopila sa kompanijom ELNIC za nabavku zaštitnog softvera?
BERJAN: Nisu mi poznati detalji ali svakako da jedan takav sporazum naglašava našu posvećenost poboljšanju mjera sajber bezbjednosti. Iako određeni aspekti takvih sporazuma mogu zahtijevati povjerljivost, zaštita naše digitalne infrastrukture ostaje prioritet.
FOTO: Ustupljena fotografija
CAPITAL: Da li ste upoznati sa konkretnim ugovorima sa Kinezima, poput HE Dabar, auto-puteva i drugim?
BERJAN: Da, Ambasada BiH u Kini je upoznata sa osnovnim karakteristikama ugovora i aktivno prati realizaciju važnih projekata. Posjedujemo osnovne, javno dostupne informacije o investitorima, vrijednostima i ciljevima ugovora. Projekat HE Dabar, koji uključuje izgradnju hidroelektrane na rijeci Trebišnjici, je u fazi implementacije i očekuje se da će značajno doprinijeti energetskoj sigurnosti regije. Takođe, kineske kompanije su uključene u izgradnju autoputeva, što je ključni segment infrastrukturnog razvoja zemlje. Ovi projekti su od strateškog značaja za ekonomski razvoj BiH, a saradnja s kineskim kompanijama omogućava transfer tehnologije, stvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje ukupne infrastrukture u zemlji.
CAPITAL: Prema našim informacijama, kineska kompanija Norinco planira da preko mađarskog ogranka kupi 80 odsto udjela u stolačkoj Aurori i preuzimanje koncesije na 30 godina. Da li ste upoznati sa ovim informacijama i znate li više detalja o njihovim planovima u BiH?
BERJAN: U ovom trenutku nemamo detaljnije informacije o planovima kineske kompanije Norinco u BiH ali očekujemo da će dodatne informacije o njihovim planovima biti dostupne uskoro, nakon finalizacije pregovora.
Komunikaacija kroz više kanala
CAPITAL: Da li su vam poznati detalji ulaganja u Željeznice RS koje je potpisao ministar Nedeljko Čubrilović?
BERJAN: Kineska kompanija je izrazila interes za modernizaciju i unapređenje željezničke infrastrukture u Republici Srpskoj, što uključuje rekonstrukciju postojećih pruga, eventualnu nabavku novih voznih sredstava i uvođenje naprednih tehnologija za upravljanje željezničkim saobraćajem. Ova ulaganja će doprinijeti boljem povezivanju regija unutar BiH, kao i poboljšanju međunarodnih transportnih veza.
CAPITAL: Kako se odvija komunikacija sa kineskim kompanijama zainteresovanim za BiH?
BERJAN: Komunikacija se odvija se na više nivoa i putem različitih kanala. Ambasada BiH u Kini organizuje poslovne seminare i sastanke na kojima se predstavljaju komparativne prednosti investiranja u naše zemlje. Pruža se podrška kineskim kompanijama u identifikaciji poslovnih prilika, povezivanju sa lokalnim partnerima i razumijevanju regulativa i procedura u BiH.
Takođe, postoji saradnja sa kineskim privrednim komorama i trgovinskim organizacijama radi olakšavanja komunikacije i razmjene informacija. Ambasada aktivno učestvuje na raznim privrednim forumima i sajmovima u Kini, gdje promoviše investicione potencijale BiH i stupa u direktan kontakt s potencijalnim investitorima. Takođe, aktivno koristimo medije i promotivne kampanje. Ambasada pruža i konzularne usluge i podršku kineskim investitorima u vezi sa izdavanjem viza. Kroz ove aktivnosti, naša ambasada aktivno radi na izgradnji čvrstih poslovnih veza, olakšavanju investicionih procesa i osiguravanju uspješne saradnje između kineskih investitora i BiH.
CAPITAL: Da li se kompanije obraćaju Ambasadi BiH ili direktno vladama?
BERJAN: Kineske kompanije se često obraćaju Ambasadi BiH kao prvoj tački kontakta za informacije i podršku. Ambasada nerijetko igra ključnu ulogu u inicijalnim fazama pregovora i uspostavljanju kontakata sa relevantnim institucijama i kompanijama u BiH. Međutim, u zavisnosti od prirode projekta, kineske kompanije takođe direktno kontaktiraju vlade na državnom i entitetskom nivou, kao i lokalne vlasti, kako bi pregovarale o specifičnim uslovima i realizaciji projekata.
CAPITAL: Da li i kako komentarišu saradnju sa vlastima u BiH?
BERJAN: Kineske kompanije uglavnom pozitivno komentarišu saradnju sa vlastima u BiH. Posebno cijene otvorenost i spremnost na saradnju, kao i napore koji se ulažu u unapređenje poslovnog okruženja. Ističu da je komunikacija sa vlastima transparentna i efikasna, ali naglašavaju da postoji prostor za dalja poboljšanja, posebno u pogledu ubrzanja administrativnih procedura i smanjenja birokratskih prepreka. Kineski investitori ističu značaj BiH kao mosta za pristup drugim tržištima u regionu, što dodatno podstiče investicije.
FOTO: MIP BiH
Birokratija u BiH izazov i za Kinu
CAPITAL: Da li se žale na administraciju i birokratske barijere?
BERJAN: Povremeno registrujemo žalbe na kompleksne procedure koje usporavaju realizaciju projekata. Kineske kompanije ističu da su proceduralni zahtjevi i složenost birokratskih procesa ponekada izazov, ali cijene napore vlasti u BiH da riješe ove probleme. Vlada i relevantne institucije aktivno rade na pojednostavljenju procedura i poboljšanju poslovnog okruženja kako bi privukle još više investicija.
CAPITAL: Ima li novih projekata u najavi i šta najuspješnije realizovano?
BERJAN: Trenutno se pregovara o nekoliko novih infrastrukturnih i energetskih projekata, kao što su proširenje mreže autoputeva i modernizacija željezničke infrastrukture što će značajno unaprijediti transportnu mrežu i povezanost. Posebno interesantne su inicijative za ulaganja u zelenu energiju. Drugi značajni projekti uključuju i izgradnju bolnice u Doboju, kao i vjetroelektranu “Ivovik” sa investicijom od 130 miliona evra.
Većina kineskih projekata koji se trenutno realizuju u BiH uglavnom se odnose na energetski sektor i saobraćajnu infrastrukturu. Posebno bih ovom prilikom izdvojio izgradnju Termoelektrane Stanari vrijednosti preko 500 miliona evra, kao rezultat saradnje kineske kompanije “Dongfang Electric Corporation” i lokalnih partnera. To je prvi veliki infrastrukturni projekat, koji smo radili u saradnji sa Kinom, ali i prvi projekat, koji je iskoristio specijalni kredit u sklopu mehanizma saradnje Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, a kojeg je dodijelila Kineska razvojna banka.
Mnogobrojne kineske kompanije su zainteresovane za saradnju. Treba istaći da Kina i BiH imaju potpisan „Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja“ kao i „Sporazum o zaštiti i promociji stranih investicija“ što uveliko olakšava rad zainteresovanih privrednih subjekata.
CAPITAL: Andrijana Pisarević
Njemačka organizacija Tüv Süd, koja se bavi certificiranjem i inspekcijama, dala je nekoliko zanimljivih savjeta o štedljivoj vožnji. Neke znate, a neke možda i ne. Kako biste uštedjeli gorivo prebacite u višu brzinu pri 2000 o/min. Također, mnogi vozači imaju potrebu ostati u nižoj brzini, ali već pri 50 km/h možete biti u četvrtoj brzini, a ovisno prijenosnim omjerima u mjenjaču te vrsti motora (turbodizelski, turbobenzinski…) možda čak i u petoj. Potrošnja goriva pada za čak pedeset posto ako ste u četvrtoj brzini, a ne u drugoj pri navedenoj brzini. Novi automatski mjenjači optimiziraju stupanj prijenosa, ali s ručnim mjenjačima vi ćete morati izabrati, piše Revijahak.hr. (više…)
Povodom 20 godina postojanja Košarkaškog kluba invalida „Vrbas predsjednik KKI „Vrbas“ Marinko Umičević i generalni direktor MH “Elektroprivreda Republike Srpske” Luka Petrović potpisali su ugovor o saradnji i tom prilikom je Elektroprivreda Republike Srpske donirala klubu iznos od 5 hiljada KM, kao znak podrške za uspješan rad. (više…)
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca