Connect with us

PRIVREDA

SSP požeo 200 miliona KM štete

BANJALUKA – Analiza Svjetske banke o uticaju adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU (SSP) sa BiH na poljoprivredu je netačna, nepotpuna, ograničena i ne obuhvata indirektne uticaje na poljoprivredu. SSP požeo 200 miliona KM štete

Objavljeno

 


Polje zita

Polje zitaOvo je zaključak koji je Vlada RS usvojila na juče održanoj sjednici, a na osnovu informacije koju je dostavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u kojoj se daje mišljenje o analizi Svjetske banke da bi maksimalni gubitak tarifnih prihoda od uvoza proizvoda poljoprivrede i prehrambene industrije iz EU-28 iznosio u rasponu od 51 do 68 miliona maraka na godišnjem nivou.

“Analiza ne obuhvata indirektne troškove liberalizacije trgovine po osnovu pritiska uvoznih proizvoda na domaću proizvodnju procijenjenu na oko 200 miliona maraka od strane stručnih službi Ministarstva”, navedeno je u informaciji.

Dodaju i da je analiza ograničena samo na analizu direktnih efekata po osnovu dodatno liberalizovane trgovine, a ne obuhvata indirektne uticaje na domaću proizvodnju i prihod domaćih poljoprivrednih proizvođača.

Ističu, takođe, da nema adekvatnih podataka o proizvodnji, te da netačno identifikuje pojedine sektore kao naročito ugrožene, poput peradarstva i pčelarstva.

U Ministarstvu takođe imaju primjedbu na sporost u sačinjavanju analize, napominjući da je prvi sastanak o metodologiji održan u avgustu 2016, a da je konačni izvještaj dostavljen 16. maja ove godine.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, tvrdi da će gubici primjenom adaptiranog SSP-a u RS biti između 250 i 300 miliona maraka. On tvrdi da evropske diplomate spominju da je SSP donio izvoz koji je veći za 12,5 odsto, ali da se ne spominje koliko je porastao uvoz u BiH.

Reklama

“Izvoz nekih naših proizvoda je potpuno obustavljen. Na primjer, izvoz našeg mladog krompira je potpuno zaustavljen, a uvozi se iz Egipta. Konstantno već pet do šest godina imamo problema s izvozom mesa, a sve više nas preplavljuje jeftini paradajz iz južnih zemalja. SSP definitivno čini ogromnu štetu poljoprivrednicima”, tvrdi on.

Dodaje da su glavni krivci za takvo stanje institucije u BiH, koje, kako je naveo, ne čine ništa da se poljoprivrednicima pomogne.

On tvrdi da domaće institucije izbjegavaju da uvedu mjere koje bi pomogle poljoprivrednicima, prevashodno tako da se uvedu barijere na granicama.

“Evropski poljoprivrednici imaju značajne subvencije i olakšice, niske kamate, plavi dizel, koji kod nas ne smijemo ni spomenuti. Kod nas su prisutni neažurnost i nemanje volje nadležnih da preduzmu bilo kakvu mjeru zaštite domaće proizvodnje”, rekao je on.

Dodao je da od domaćih institucija očekuje da uvedu sve zakonske mjere zaštite domaće proizvodnje, da povećaju agrarni budžet, te da garantuju redovnost isplata. Iz Svjetske banke nam juče nisu mogli poslati odgovore, a u Delegaciji EU ističu da SSP u osnovi ne mijenja puno za poljoprivredne proizvođače u BiH.

“Odredbe sporazuma koje regulišu trgovinu su već bile na snazi u okviru privremenog sporazuma. Neke promjene su nastale zbog činjenice da EU od 1. jula 2013. ima novu državu članicu, Hrvatsku, koja nije bila u sastavu EU tokom pregovora o SSP-u. Ipak, Hrvatska je bila glavni trgovinski partner BiH, pod preferencijalnim režimom CEFTA. U ovakvim okolnostima, režim koji reguliše trgovinu treba prilagoditi i to je ono što je potrebno učiniti čak i za SSP. Za tu svrhu su vođeni pregovori između BiH i EU o protokolu na sporazum”, istakli su oni.

Reklama

Dodaju da protokol ne mijenja postojeći povlašteni trgovinski režim između BiH i EU, već je ograničen na prilagođavanje samo nekih odredaba preferencijalne trgovine.

“Trgovina između BiH i EU ostaje liberalizovana, uz vrlo malo ograničenja, koja se uglavnom odnose na nekoliko tzv. osjetljivih proizvoda. Takav liberalni režim ide u prilog BiH, koja ima malu ekonomiju i trenutno njena razmjena s EU iznosi više od 70 odsto ukupne trgovine”, podvukli su oni.

Njemačka će pomoći Njemačka će pomoći BiH da se implementiraju mjere za pomoć poljoprivredi u BiH zbog prilagođavanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, rekli su nam u njemačkoj ambasadi u Sarajevu.

“Savezni ministar za prehranu i poljoprivredu Kristijan Šmit je Savjetu ministara BiH povodom svoje posjete u julu 2016. godine ponudio tehničku podršku za poboljšanje konkurentnosti poljoprivrede u BiH. Vlasti u BiH su prihvatile ovu ponudu i u januaru 2017. godine poslala spisak usaglašen s entitetima, s konkretnim prijedlozima za tehničke mjere podrške. Savezna vlada je provjerila prijedloge i oni će se sada implementirati u uskoj koordinaciji s bh. vlastima, ali i EU kao i pojedinim zemljama članicama EU”, naveli su oni.

 

Izvor: Nezavisne

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu