Za odricanje od državljanstva, ili kako to građani obično zovu za „ispis iz BiH“, plaća se administrativna taksa od nevjerovatnih 800 KM. Izuzetak su oni građani koji to traže da bi postali državljani neke od zemalja bivše Jugoslavije, jer je u tom slučaju taksa 200 KM.

U statistikama nadležnog Ministarstva civilnih poslova BiH nije jasno precizirano koliko je, od ukupno 73.478 građana, koji su se u poslednjih 20 godina odrekli državljanstva BiH, ispis tražilo po skupljoj, a koliko po jeftinijoj tarifi.

Može se pretpostaviti, da su, za izuzetkom Slovenije, retki oni koji su se odrekli državljanstva BiH radi sticanja nekog drugog ex yu državljanstva, pogotovo što BiH sa Srbijom i Hrvatskom ima sporazum o dvojnom državljanstvu.

Kada se sabere, prema nezvaničnim procenama, na osnovu toga što ju je više od 73.000 građana zauvjek napustilo i odreklo se njenog pasoša, BiH je zaradila oko 40 miliona maraka.

Priliku za zaradu u ovom poslu vidjeli su i posrednici, mahom advokati. Oni, međutim, ne žele da javno govore o tarifama po kojima građanima pomažu da dobiju „razvod od domovine“.

Stručnjaci, međutim, ocjenjuju da je postupak za odricanje od državljanstva toliko jednostavan i unificiran da na njemu ne bi trebalo da zarađuju ni posrednici ni država.

Reklama

Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, tvrdi da je taksa od 800 KM „samo još jedan u nizu primjera, koji svjedoče da država na svakom koraku traži šansu da, s leđa građana, nahrani svoju glomaznu adminstraciju“.

– Interesantno je da se mnogo jeftinije dobije državljanstvo neke druge države, na primer Srbije, nego što se izgubi državljanstvo BiH. Paradoksalno je da za odricanje od državljanstva, što znači i gubljene određenih prava u vezi sa tim, treba platiti više nego za dobijanje prava koja se stiču državljanstvom druge države – kaže Lučka.

Petar Kunić, profesor upravnog prava na banjalučkom Pravnom fakultetu i bivši potpredsednik Vlade RS, ocjenjuje da je trošak administracije u postupku odricanja od državljanstva minimalan i da taksa od 800 KM nije opravdana, ali da je posebno pitanje kude ide novac iz tih izvora.

– Pitanje je da li se novac naplaćen od građana koji se odriču državljanstva doprinosi da život građana koji ostaju u BiH bude bolji – kaže Kunić.

U Ministarstvu civilnih poslova navode da se građani najčešće odriču državljanstva da bi postali državljani Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske ili Češke.

Dodaju da građani nisu dužni da obrazlažu zašto to čine, ali da u neformalnim razgovorma kao najčešće razloge navode pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, te bolje uslove studiranja i sigurniji radnopravni status u novoj domovini.

Reklama

Neslavni rekord u doba blagostanja

Prvih poslijeratnih godina, od 1996. do 1999, samo 22 građana odreklo se državljanstva BiH. Rekordan broj ispisa zabiljeležen je 2003. godine, kada se državljanstva odreklo 9.070 građana.

U doba relativnog prosperiteta, od 2002. do kraja 2005, državljanstva BiH se odreklo skoro 30.000 građana. Nakon 2008. trend se stabilizovao, pa je godišnje ispis tražilo oko 3.500 građana, ali je prošle godine opet zabiljeležen rast, pa se 2016. državljanstva odreko 4.720 građana BiH.

Izvor: Blic

Reklama