PRIVREDA
Unosan biznis: U BiH uskoro počinje uzgoj ‘majke svih žitarica’
SARAJEVO – Udruženje uzgajivača kvinoje u Turskoj pokrenulo je prve aktivnosti u cilju pokretanja uzgoja ove žitarice i u Bosni i Hercegovini.
Biljku koju nazivaju i „majkom svih žitarica“ turski uzgajivači u svojoj zemlji uzgajaju na području 79 gradova, a njen uzgoj zabilježen je u velikom broju zemalja širom svijeta. Nakon uzgoja u plodnim predjelima BiH, cilj je kvinoju izvoziti u druge evropske zemlje.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja uzgajivača kvinoje u Turskoj Can Temizel u razgovoru za Anadoliju je podsjetio da je uzgoj kvinoje počeo u Peruu i Boliviji, zemljama Južne Amerike. Temizel je kazao i kako su turski poljoprivrednici prije oko deceniju s područja Južne Amerike u Tursku radi uzgoja počeli donositi 17 različitih amazonskih biljaka, s ciljem razvoja poljoprivrede i povećanja izvoza.
Ponovivši da turski uzgajivači na prostoru 79 gradova uzgajaju kvinoju, Temizel je kazao kako tu biljku nazivaju „majkom svih žitarica“ te da ona spada u grupu „super namirnica“ a koristi se i u medicini.
Razviti uzgoj kvinoje u BiH
On je napomenuo da se ta žitarica visoke proteinske vrijednosti koristi u proizvodnji hrane za djecu, proizvodima koje konzumiraju sportisti, u proizvodnji preparata za liječenje dijabetesa i kancerogenih oboljenja te da je vrlo korisna u prevenciji bolesti srca i krvnih sudova.
„Kvinoja je veoma značajan proizvod koji donosi mogućnost ostvarenja velikih prihoda. To je važan proizvod s aspekta poljoprivrednika, ali je istovremeno značajan i za izvoz svake države“, pojasnio je Temizel rekavši kako je ta žitarica neizostavna i u okvirima raznih dijeta.
Ukazujući na blisku saradnju Udruženja s Ministarstvom ekonomije Turske i drugim udruženjima privrednika Temizel je kazao kako je cilj njegove posjete Bosni i Hercegovini prvenstveno prenijeti jedan model poslovanja u ovu zemlju, a radi se o modelu poslovanja u kojem njegova zemlja ima bogato iskustvo.
Kako je kazao, ne radi se samo o poljoprivredi i uzgoju kvinoje, nego je riječ i o njenoj preradi, o proizvodnji i plasmanu raznih proizvoda od te žitarice, uključujući biskvite, tjesteninu i pića.
Tokom boravka u BiH uz podršku Ambasade Republike Turske i Centra za razvoj odnosa sa BiH (BIGMEV) te na preporuku drugih privrednika u Bosni i Hercegovini je obavio niz sastanaka sa predstavnicima raznih nivoa vlasti te relevantnih instituta i organizacija.
„Cilj nam je da BiH dođe na važno mjesto kada je u pitanju uzgoj kvinoje u Evropi“, dodao je Temizel.
Govoreći o razlozima odabira Bosne i Hercegovine za uzgoj kvinoje Temizel je istakao kako ova zemlja posjeduje veoma kvalitetno zemljište koje ranije nije obrađivano a koje obiluje visokim vrijednostima organske materije. BiH je privlačna, kako je rekao, i zbog režima kišnih padavina na njenim prostorima.
„Među važnim razlozima koji su nas ovamo uputili je sastav zemljišta koji omogućava uzgoj kultura poput maline, jagode i drugih sličnih plodova za koje je potrebno kvalitetno tlo i prihvatljivo podneblje jer je njihov uzgoj izuzetno zahtjevan“, dodao je Temizel.
On smatra da bi u BiH bilo moguće uzgajati i neke podvrste kvinoje čiji je uzgoj gotovo nemoguć u većini drugih zemalja, što je velika prednost.
BiH u blizini velikih tržišta
Prema njegovim riječima, drugi značajan faktor je i činjenica da je BiH geografski u blizini svih većih tržišta kvinoje što znači da bi sam plasman žitarice i proizvoda od nje bio poprilično dinamičan.
Drevnu južnoameričku biljku kvinoju nazivaju majkom žitarica. Još prije 5.000 godina ova biljka se kultivirala na području Perua, Čilea i Argentine. Uz kukuruz, bila je jedna od dviju osnovnih prehrambenih namirnica u carstvu Inka. Peru i Bolivija su najveći proizvođači kvinoje, iako se ova biljka uzgaja i u SAD-u, Indiji, Japanu, Turskoj i još nekim afričkim i europskim zemljama.
Kvinoja je otporna biljka i može opstati u raznim uvjetima uzgoja. Kvinoja ima visok nivo bjelančevina i smatra se prikladnim izvorom svih esencijalnih aminokiselina.
Izvor: Anadolija
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Drašković: Ostajem u Hercegovini!
DINECO zapošljava: 2 dizajnera enterijera
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
-
NEKRETNINE10 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca