Akcija, u koju su uključene gotovo sve sve sigurnosne, poreske i finansijske službe, i dalje traje.

Povećan broj stranih firmi, primarno u oblasti trgovine nekretninama, primorao je bh. agencije da preispitaju domaće zakonodavstvo. Liberalno tržište i brojne zakonske rupe stotinama stranih firmi omogućilo je fiktivno poslovanje. Pranje novca, nelegalna trgovina nekretninama, izbjegavanje poreza, osnovna je svrha njihovog djelovanja kojoj je hitno trebalo stati ukraj. Od oko 700 provjeravanih firmi, blizu dvije trećine su poslovale su fiktivno.

„Od onih koje su kontrolisane. Kasnije smo utvrdili da se mijenjaju pravna lica i adrese firmi. Veoma je teško doći do rezultata, zato se i danas vrši kontrola nad tim firmama. Služba ide na adrese određenih firmi i vrši provjere i pokušava doći do operativnih saznanja. I tada smo došli do određenih saznanja, odmah smo nakon akcije otkazali boravak za 20 stranih državljana, a u toku je proces za još 15 stranih državljana“, rekao je Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima.

Akcija je rezultirala otkazanim boravcima, ali i zatvaranjem velikog broja fiktivnih računa. Nakon što se nekima nije moglo pristupiti fizički, ostala je mogućnost da se nelegalno poslovanje firmi suzbije preko bankovnih računa. Iz Finansijsko-informatičke agencije kažu da veliku ulogu ima registar računa, koji je tek nedevno zaživio u BiH. Svaka firma prilikom otvaranja mora imati vrstu računa, ali i prijavljen glavni račun.

„Moraju biti tačno definirane i kompletne informacije o računu. Sve ostalo što nije, mi vraćamo bankama na doradu i na kompletiranje tih informacija, jer mislimo da, ukoliko nemate relevantne podatke, ne možete kontrolisati niti banke, niti poslovne subjekte“, kazao je Esad Mahmutović, direktor Finansijsko-informatičke agencije.

Međutim,13 i po hiljada firmi i dalje nema određen glavni račun, a oko 930 firmi ima dva ili više računa, koje je još nemogući adekvatno kontrolisati. A nisu ih mogle kontrolisati ni sigurnosne agencije. Akcija „Nekretnina“ pokrenuta na jesen prošle godine, otkrila je koliko je zapravo bilo otvorenog prostora za fiktivno poslovanje. Bivši notar čija agencija sarađuje sa velikim brojem stranih investitora i kompanija, kaže da je bespotrebno stvorena negativna slika o arapskim investitorima, među kojima itekako ima onih koji žele legalno ulagati u našu zemlju. Zakon u ovoj oblasti poznaje do detalja.

Reklama

„Ja samo gledam je li on na to ovlašten. Kada vidim da jeste, da nema zakonskih smetnji, neumjesno bi bio da ga pitam – čekaj, je li se ti samo baviš ovim zbog čega si meni došao ili se baviš još nečim. On može reći – šta te briga. Ja vjerujem da ima firmi, pretpostavljam da ima firmi koje su osnovane da bi vlasnik na nju mogao kupiti nekretninu, ali opet i to nije nezakonito“, izjavio je Atif Džafo, bivši notar i vlasnik agencije za nekretnine.

Inače, u toku akcije „Nekretnina“ prvovjeren je 691 pravni subjekt, većina na području Kantona Sarajevo. Fiktivnih firmi najviše je osnovano na području Ilidže, a uglavnom se radi o arapskim osnivačima. Nekim firmama nisu mogli ući u trag, jer su prijavljene na nepostojećim adresama i višespratnicama. Akcija i dalje traje.

Izvor: N1