PRIVREDA
Hrvatski aerodromi ostvaruju dobit od 215, 5 milijardi kuna
ZAGREB – Sedam hrvatskih aerodroma prošle godine je ostvarilo rekordnu dobit od čak 215,5 miliona kuna, što je 78,5 miliona kuna više u odnosu na njihovu zbirnu dobit iz 2015.
Pri tome svih sedam aerodroma 2016. završilo je u plusu, za razliku od 2015. kad to nije bio slučaj. Ukupni prihodi sedam zračnih luka pri tome su iznosili 1,9 milijardi kuna, 100 miliona kuna više nego 2015.
Lani je najprofitabilniji hrvatski aerodrom kao i godinu prije bio splitski koji je, prema podacima Poslovne Hrvatske, zaradio čistih 85,5 miliona kuna. Zračna luka Split u 2015. imala je neto dobit od 67,6 miliona kuna. Ukupni prihodi aerodroma u Kaštelima lani su dosegli 315 milijuna kuna, 39 milijuna kuna više nego godinu dana prije, piše Veečernji list.
Po profitabilnosti splitsku zračnu luku u stopu prati Zračna luka Dubrovnik koja je lani ostvarila neto dobit od 85 miliona kuna, što je gotovo 30 miliona kuna više nego 2015. Aerodrom u Čilipima prošle je godine povećao i ukupne prihode u odnosu na godinu prije za gotovo 30 miliona kuna pa su oni iznosili 296,2 miliona kuna. Najveća zračna luka u Hrvatskoj – Franjo Tuđman – donijela je koncesionarima koji upravljaju njome, tvrtki Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ), prošle godine čistu zaradu od 38,3 milijuna kuna, 26 miliona kuna više u odnosu na dobit iz 2015. MZLZ je lani imao ukupne prihode od 1,17 milijardi kuna, dok su godinu dana prije oni iznosili 1,16 milijardi kuna. I ovisne tvrtke MZLZ-a 2016. završile su s dobiti pa je tako tvrtka MZLZ-Zemaljske usluge ostvarila čistu zaradu od 10,3 miliona kuna, dok je u 2015. bila u minusu 770 hiljada kuna.
Tvrtka MZLZ-Upravitelj zračne luke Zagreb ostvarila je pak u 2016. neto dobit od 763 hiljada kuna, a MZLZ-Zaštita zaradila je 548 hiljada kuna. Zračna luka Zadar u 2016. povećala je dobit s 985 hiljada iz 2015. na 2,8 miliona kuna.
Prihodi zadarskog aerodroma pri tome su u tom razdoblju narasli s 54,3 na 59,9 miliona kuna. Slične rezultate poslovanja ima i Zračna luka Pula koja je nešto profitabilnija u odnosu na zadarski aerodrom. Pulska zračna luka tako je lani zaradila 3,5 miliona kuna, oko tri miliona više nego godinu prije.
Prihodi tog aerodroma iznosili su 56,3 miliona kuna, što je 8,5 miliona kuna više u odnosu na 2015. Rijeka ima pad dobiti Zračna luke Rijeka bilježi pak pad dobiti u 2016. u odnosu na 2015., i to s 49.700 na 32.000 kuna. Taj aerodrom je imao i pad ukupnih prihoda sa 17,2 miliona u 2015. na 16,9 miliona lani.
Osječki aerodrom lani je pak izašao iz minusa od 252 hiljade kuna koji je imao u 2015. pa je zaradio 142 hiljade kuna.
Prihodi te zračne luke u 2016. iznosili su 14,9 miliona kuna, što je 100.000 kuna više nego godinu prije.
Turistički rekordi koje u Hrvatskoj bilježimo iz godine u godinu tako se održavaju i na poslovanje zračnih luka koje, pogotovo one na jadranskoj obali, obaraju i rekorde po broju putnika svake godine. Lani je kroz sedam naših zračnih luka prošlo više od osam milijuna putnika, a ove godine očekuje se da će premašiti devet milijuna. Stoga je realno očekivati da će u ovoj godini hrvatski aerodromi zaraditi još više nego u 2016.
Izvor: Hina
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE10 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca