PRIVREDA
Javni sektor raj za neradnike
BANJALUKA – Oko 20 odsto zaposlenih u Republici Srpskoj koji platu primaju iz budžeta uopšte nemaju radne obaveze, pa se čak i ne pojavljuju na poslu.
Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u RS, kaže da su do ovog frapatnog podataka došli tokom analiza stanja u javnom sektoru, u kojem ima nekoliko puta više radnika nego što je realno potrebno.
”Najporaznije od svega je da se svaki peti zaposleni u javnom sektoru vodi na platnom spisku raznih institucija, ustanova, javnih preduzeća i opština, a da uopšte nema šta da radi i nema obavezu da dolazi na svoje radno mesto”, navodi Todorović.
On ističe da ovo pokazuje da je zloupotreba vlasti raspostranjena do zabrinjavajuće granice, a da institucije sistema zloupotebljavaju sve zakone zapošljavajući partijske članove te rodbinu i prijatelje.
”Pred svake izbore se gomilao kadar gde god je bilo slobodnog mesta. Ista praksa je nastavljena i kada nije više bilo slobodnih mesta, tako da ljudi koju su bukvalno nagurani u razne kancelarije nemaju ni mesta gde da sede, pa je bolje da nisu tu jer samo prave gužvu”, kaže Todorović.
Zoran Pavlović, ekonomista, kaže da je slična situacija bila u Grčkoj gde se nakon bankrota utvrdilo da je nemali broj zaposlenih u državnom sektoru primao platu, a nisu se ni pojavljivali na poslu.
”Zapošljavanje u javnom sektoru kod nas je u velikoj meri iskopirano od Grčke. Oni su imali sisteme nagrađivanja radnika, 13. plate i druge beneficije u javnom sektoru, koje su bile prisutne i kod nas. Kako su se stvari pogoršavale radnici su ostajali bez beneficija, a vremenom i bez plata”, kaže Pavlović.
On ističe da se isti scenario očekuje u Srpskoj, ali i u celoj BiH, jer je čitav javni sektor na klimavim nogama.
”Vlast stvara veštački privid da je sve dobro, a prava istina je da država ne plaća doprinose na plate i fakture koje pristižu. Uz to se sve više dodatno zadužuje”, ističe Pavlović.
U Inspektoratu RS kažu da su rukovodioci organa javne uprave i javnih preduzeća odgovorni za rad organa i poštovanje radne discipline od strane radnika, što uključuje i dolazak na posao i pridržavanje radnog vremena.
”Zakonom o radu jasno je propisano da je poslodavac dužan da vodi evidenciju o prisustvu radnika na poslu, kao i da poslodavac može da otkaže ugovor o radu radniku koji počini težu povredu radne obaveze, što uključuje i slučajeve ukoliko neopravdano izostane sa posla. I Zakonom o državnim službenicima propisano je da težu povredu radne dužnosti predstavlja neopravdano izostajanje sa posla”, kaže Dušanka Makivić, portparol Inspektorata RS.
Rukovodioci su dužni da ukoliko zaposleni ne poštuju radnu disciplinu preduzmu mere prema radniku u smislu utvrđivanja njegove odgovornosti i sankcionisanja u skladu sa zakonom. Međutim, niko od njih ne priznaje da ima takvih radnika.
Male plate kod privatnika
U Uniji udruženja poslodavaca RS kažu da je problem što su radnici u privatnom sektoru, koji rade puno, malo plaćeni, dok s druge strane službenici koji ne rade ni upola toliko primaju veće plate.
”U javnom sektoru ima radnika koji dobro i pošteno rade i zarađuju svoju platu, ali njima su omča oko vrata oni koji su zaposleni preko veza, kao i oni koji imaju tu privilgiju da ne dolaze na posao. Neko mora hitno da rešava taj problem, jer privreda ne može više da finansira preglomaznu birokratiju”, upozorava Škrebić.
Izvor: Blic
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike

Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE11 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NOVOSTI6 meseci prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE1 godina prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca
-
EKOLOGIJA12 meseci prije
Hoće li rudnik litijuma ugroziti stanovnike Tuzle?
-
BIZNIS1 godina prije
Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?