Connect with us

PRIVREDA

Fokusirani i vrijedni radnici, uprkos oštećenju sluha

SARAJEVO – BiH nema službenih podataka o broju osoba s invaliditetom, ali pretpostavlja se da ih ima više od 355.000. Stopa nezaposlenosti među tim osobama je izrazito visoka, posebno među onima koji imaju oštećenja sluha, vida i teže oblike invaliditeta. Rijetki poslodavci pružaju priliku ovim osobama da pokažu svoje vještine koje znaju biti iznad prosječnih.

Objavljeno

 


SinkroIako je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom usvojen 2010. godine, te je osnovan Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, rijetki imaju sreću da rade. Kompanija Sinkro zapošljava 22 osobe koje imaju poteškoće sa sluhom. Svi rade s ozarenim licima jer su ravnopravni s ostalim uposlenicima i rade svoj posao profesionalno, a plaćeni su kao i svi ostali.

Irma Berko ima oštećen sluh od rođenja. S aparatom uspije čuti na jedno uho do 70 posto, ali odlično se sporazumijeva sa „čujućim“ kolegama. U odjelu za šivanje radi već dvije godine.

„Prijavila sam se putem konkursa i zaista mi je super. Posao nije težak, a plata je super i mogu napredovati. Sve prolazi bez ikakvih problema i osjećam se ravnopravnom“, kazala je Berko za Klix.ba

Na radnom mjestu je upoznala muža koji nema invaliditet i godinu dana su u braku. Veoma su sretni.

Enesa Češovića zatekli smo na radnom mjestu. Ovo mu nije prvo radno iskustvo, ali kaže kako je veoma zadovoljan.

„Ovdje sam se pronašao i lijepo mi je. Radim dvije godine“, kazao je.

Njihovi šefovi imali su samo riječi hvale, a za Enesa su rekli kako je bolji radnik od mnogih osoba koje nemaju invaliditet jer je izuzetno posvećen i fokusiran na posao.

Reklama

„Prije dvije godine smo došli do podatka da veliki broj osoba s oštećenim sluhom ne radi, a ima potrebne vještine za drvnu industriju. Povezali smo se sa Savezom gluhih i sada imamo 22 osobe s oštećenim sluhom koje rade u Sinkru. S njima je urađena potpuna inkluzija jer oni nisu odvojeni u posebne prostorije već rade u svim odjelima. Posebno nam je drago što vidimo da su zadovoljni poslom, tempom rada i primanjima, a mi smo svakako zadovoljni njima jer su izuzetno posvećeni poslu koji rade“, rekao je Ismir Musić, menadžer marketinga kompanije Sinkro.

Svoje radnike nisu pripremali na nikakav poseban način kada su osobe s oštećenim sluhom trebale početi raditi, samo su im skrenuli pažnju da komuniciraju s njima tako da ih gledaju u lice jer gluha osobe čitaju s usana i da obrate pažnju da im ne budu iza leđa dok nešto rade.

„Mislim da ljudi koji izbjegavaju zapošljavanje osoba s invaliditetom, posebno kada govorimo o osoba s oštećenim sluhom ili vidom, to rade zbog predrasuda i vlastitog neznanja s čim se susreću. Tvrdim da su osobe s oštećenim sluhom najfokusiraniji radnici. Preporučujem poslodavcima da ne reaguju na osnovu predrasuda već da probaju kao i mi i sada nam je drago da smo to uradili. Oni će dobiti fokusiranog radnika. Ne trebaju im tumači da bi imali dobru komunikaciju, a tehnologija je napredovala pa se mogu sporazumjeti i putem poruka. Postoji način ako postoji volja“, kazao je Musić.

Oko 60 radnika s invaliditetom radilo je u sarajevskoj firmi „Euro MaxLine“ koja je nakon smrti vlasnika zatvorena. Osobe s invaliditetom su radile stolarske radove za domaće i inozemno tržište, a novac za njihove plate osiguravao je i Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom putem programa Vlade FBiH. Anil Kljajić, koji ima oštećenje sluha, radio je u toj firmi do zatvaranja koje se dogodilo prošle godine.

„Još ne radim. Aplicirao sam preko fonda za dvije firme, ali mi fali još mjesec dana da sam registrovan na birou kako bih ispunio uvjete. Posao mi je značio sve jer sam tako osiguravao sredstva za život moje porodice“, kazao je Anil koji živi sa suprugom i kćerkom.

Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, svaki poslodavac je obavezan zaposliti jednu osobu s invaliditetom na 16 zaposlenih, a ove osobe imaju prednost pri zapošljavanju u javnom sektoru ako ispunjavaju uslove. Nažalost, realna situacija je mnogo drugačija u cijeloj BiH, a ove osobe se nadaju da će s godinama biti bolje i da će imati jednaka prava u životu kao i osobe koje su imale više sreće i rođene bez invaliditeta.

Reklama

 

Izvor: Klix.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu