PRIVREDA
Kako su Lazići postali najveći povrtarski proizvođač u RS? (video)
BIJELJINA – Priča o Zorici i Mladenu Laziću razlikuje se od uobičajenih priča o semberskim povrtarima, koji se bore sa vremenskim prilikama, tržištem, cijenama.
Priča o njima jedinstvena je po mnogo čemu. Kada su uplovili u bračne vode, nisu željeli na tuđim njivama da zarađuju za život i odlučili su da počnu sa vlastitom proizvodnjom povrća, iako nisu imali ni kvadrat oranice. Ali, imali su snažnu želju i jasan cilj. I uspjeli su. Danas imaju petočlanu porodicu i najveću povrtarsku proizvodnju u regionu. Sa svog imanja godišnje isporuče 2.000 tona različitog povrća.
Kada ga je ratni vihor donio iz Visokog u Semberiju, Mladen Lazić nije ni sanjao da će se baviti proizvodnjom povrća.
Sa suprugom Zoricom hrabro je krenuo od nule. Prije 17 godina kupili su prvi dunum oranice i zasadili luk. Tako je počela njihova priča.
„Bili smo relativno mladi, imali smo po 26, 27 godina. Radila sam za 200 maraka. Nije se moglo živjeti i onda smo odlučili da krenemo u proizvodnju. Počeli smo na otvorenom polju, nismo imali puno zemlje ali vidjeli smo da može uz malo truda da se proizvede nešto, izađe na tržište i da imamo svoj dinar, da ne zavisimo ni od koga“, priča na početku Zorica Lazić.
Rizikovali su, kažu, jer nisu imali šta da izgube. Vjerovali su u sebe i ljude koji su im pomogli da investiraju u prve plastenike. I dobro je krenulo. Iz godine u godinu su povećavali proizvodnju, kupovali zemlju. A ostvarili su se i kao porodica, podigli su troje djece.
„Danas širimo proizvodnju, modernizujemo, uvodimo nove tehnologije, osavremenjavamo plastenike, uvodimo grijanje, pravimo nove tipove plastenika prilagođene za određene vidove proizvodnje kao što je paprika „roga“,krastavac“, rekao je Zoričin suprug, Mladen.
Povrće proizvode na 30 hektara oranice, od čega je na 5 hektara plastenička proizvodnja. U 30 plastenika su instalirali grijanje i u njima se može proizvoditi tokom čitave godine.
Zorica Lazić kaže da su ostvarivali pravo na podsticaj Ministarstva poljoprivrede Srpske ali tome je prethodio njihov trud i rad, jer su ga zahvaljujući tome i dobili.
„Uspio sam u plasteniku da skidam tri artikla tokom godine. Ide krastavac, onda paprika pa poslije paprike mladi luk, mrkva ili špinat. Sada smo u fazi berbe i skidanja krastavca, sadimo novi, a u plastenicima gdje su bili krastavci, već su nove paprike tako da uspijemo svih 300 dana u godini da se bavimo proizvodnjom. Od sredine decembra do polovine januara smo u proizvodnji rasada, a sve ostalo je proizvodnja na otvorenom polju i u plastenicima“, opisuje Mladen.
Sa ovih oranica godišnje isporuče 2.000 tona raznog povrća. Nemaju problem sa plasmanom. Imaju kvalitetnu robu i obezbijeđeno tržište, veleprodaje, lance megamarketa. Sve što proizvedu prodaju u dvorištu. Ali ovo nije kraj njihove priče.
„Sada kada smo ovo dostigli okrećemo se ka usavršavanju ovog što imamo i proširivanju nekih proizvoda, usmjeravamo se na preradu voća i povrća. Mislimo da napravimo manju fabriku. Tu su djeca, školujemo ih da obezbijedimo kadrove koji nam trebaju“, samouvjereno govori Zorica Lazić.
Stariji sin upisao je Poljoprivredni fakultet, mlađi i kćerka idu u Poljoprivrednu školu, smjer prehrambeni tehnolog. Poljoprivredu vole i od najmlađih dana su u plastenicima uz roditelje.
„Od malih nogu se bavimo poljoprivredom. Zavolio sam to i ne bih ništa drugo da radim jer vidim da se može živjeti od poljoprivrede i to ću i nastaviti. Hrana je uvijek potrebna, mora se proizvoditi i uvijek će trebati, tako da vidim budućnost u poljoprivredi i tim ću se baviti“, ističe Miodrag, stariji sin Mladena i Zorice.
„Zanimljivo je, jer od kako znam za sebe bavimo se poljoprivredom. Zavolio sam to. Nije teško raditi. Radimo svašta, sve što treba“, govori Miljan, mlađi sin u Lazićima.
I dok veliki broj mladih napušta seoska imanja, odlazi u gradove u potrazi za boljim životom ili dane provode čekajući posao na Birou, Lazići imaju trasiran put. Širiće proizvodnju i raditi na vlastitom imanju. Za kratko vrijeme postigli su mnogo. To im daje snagu za dalje.
„Zadovoljan sam toliko da ostavljam djecu na imanju, na gazdinstvu i ne pada im na pamen da idu u Njemačku ili Austriju da tamo rade za 20 do 50 evra, kad mogu na svom imanju“, podsjeća gazda domaćinstva, Mladen.
Na imanju je svakodnevno angažovano 15 radnika koji, sade povrće, beru proizvode i pakuju. Na 30 hektara povrća uvijek ima posla. Uz dobru organizaciju sve se postiže. Svako zna svoje obaveze.
„Kod nas je posao podijeljen. Na suprugu je da osmisli šta ćemo i koliko da sijemo , da obezbijedi tržište i kupce, to je njegov dio posla, a moj da proizvedem kvalitetan proizvod“, završava Zorica.
Uspješna proizvodnja ne može bez potrebne infrastrukture. Lazići su na vrijeme obezbijedili sisteme za navodnjavanje i grijanje plastenika, izgradili hladnjače, skladišni prostor, obezbijedili mehanizaciju, mašine za pakovanje povrća i vozila za dostavu gotovih proizvoda do prodajnih centara.
Lazići su danas najveći povrtari, ne samo u Semberiji, nego u cijeloj Srpskoj. Ova porodica može biti primjer kako se snažnom željom i radom može dostići cilj.
Izvor: RTRS
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Drašković: Ostajem u Hercegovini!
DINECO zapošljava: 2 dizajnera enterijera
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
-
NEKRETNINE11 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI6 meseci prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE1 godina prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE1 godina prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca