INVESTICIJE
Hoće li BiH realizovati dogovorene investicije ili će ponovo plaćati penale?
BiH je plodno tlo za razne investicije, a naročito kada je u pitanju energetski sektor. U narednom periodu planirana je realizacija projekata iz oblasti proizvodnje energije vrijedna nekoliko stotina miliona KM.
Ipak, da bi svi projekti bili sprovedeni do kraja BiH mora obezbijediti uslove za to, kako ne bi plaćali kaznene penale, piše portal „Klix.ba„.
Koliko investitori iz cijelog svijeta žele investirati u BiH i iskoristiti prirodne njene potencijale pokazao je i nedavno završeni Sajam privrede u Mostaru, gdje su dogovoreni brojni značajni projekti.
Važnu ulogu u projektima sa stranim investitorima ima Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA), koja je na sajmu u Mostaru ostvarila značajne kontakte sa privrednicima iz Kine, Tajvana, Turske i Italije.
„Na osnovu iskazanog interesa investitora i atraktivnosti investicijskih raspoloživih projekata u BiH, najviše nade polažemo u energetske projekte Kongora, Miljevina, Kakanj – Blok 8, Bugojno, Tuzla – Blok 7, jer su po vrijednosti trenutno najveći, te nekoliko projekata vjetroelektrana i solarnih elektrana. Kada je riječ o vjetroenergiji potpisan je Memorandum o razumijevanju između kompanije ‘Gradina’ iz Tomislavgrada i kineskih kompanija ‘China Machinery Engineering Corporation’ (CMEC) i ‘China-Africa Investment and Development Corporation’ (CAIDC) s ciljem izgradnje vjetroelektrane na području općine Tomislavgrad, vrijedne oko 150 miliona evra“, istakli su za Kliks u FIPA.
Kompanija „Capital group“ iz Turske već je započela investiciju u oblasti solarne energije u Hercegovini, a riječ je o projektima solarne električne energije u vrijednosti 300 miliona KM. U tom projektu želi učestvovati i italijanska firma „MegaCell“.
Pored toga u planu je izgradnja prvog vjetroparka u Republici Srpskoj na lokalitetu Trusina kod Nevesinja najavljena je za maj mjesec ove godine. Vrijednost projekta je 65 miliona evra.
U okviru Međunarodnog sajama u Mostaru 2016. godine potpisan je ugovor za izgradnju vjetroelektrane Mesihovina između konzorcija „Siemens“ i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i Konzorcija ABB d.o.o. Hrvatska i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar vrijednosti 72 miliona evra. Radovi počinju odmah, dok se završetak projekta očekuje krajem 2017. godine, odnosno početkom 2018. godine.
Za uspješnu realizaciju takvih projekata nekada novac nije najveći problem, već (ne)učinkovitost domaćih institucija.
Najbolji primjer za to je, kako pomenuti portal dodaje, vjetroelektrana Mesihovina kod Tomislavgrada, za koju je još 2012. godine postavljen kamen temeljac. Za taj projekat uzet je kredit od njemačke banke za razvoj „KwF“ u iznosu od 71 milion evra. Plan je bio da se sredstva iskoriste do kraja 2013. godine, ali je taj rok probijan dva puta. Cijena dosadašnjih odlaganja je to što je BiH „KwF“ banci, od koje je podignut kredit, platila 768 hiljada evra naknade zbog nepovlačenja sredstava.
Ukoliko se uzima kredit kod EBRD-a ili Svjetske banke po povoljnijim kamatnim stopama ili nekim posebnim uvjetima, traže se određeni kriterijumi koji se moraju ispuniti da bi se dobio kredit.
„Naš najveći problem jeste ustvari nedostatak dobro pripremljenih investicijskih projekata. Ukoliko ne budemo brže radili na pripremi investicijskih projekata, doći ćemo u situaciju da nemamo šta ponuditi investitorima. Recimo da u određenim sektorima, koji su inače slabo razvijeni, mi nemamo uopšte pripremljenih projekata koji bi doprinijeli razvoju tog istog sektora. Ne postoji vizija razvoja i pronalaska rješenja za poboljšanje stanja. Još uvijek stagniramo u pojedinim sektorima, a opravdanje nam je za sve da nemamo novca i da je neko drugi kriv“, naglašavaju iz FIPA.
Među projektima koji su započeti ili koji su u planu treba izdvojiti investiciju „MDD grupe“ u Nevesinju u oblasti poljoprivrede, zatim investicije iz Austrije u povećanje proizvodnje u Bimalu u Brčkom.
Kompanija „Swisslion“ je najavila izgradnju turističkog kompleksa „Grad sunca“ u Trebinju, a za izgradnju prve faze je obezbjeđeno 20 miliona evra, te je osnovana kompanija „Swisslion Grande“.
Nedavno je, međutim iz kompanije „Swisslion“ saopšteno da će izgradnja „Grada sunca“ teći usporeno zbog kašnjenja grada Trebinje na realizaciji dogovorenih investicionih obaveza.
Osim toga po najavi vlasnika projekta „Buroj Ozone“, realizacija investicije izgradnje turističkog grada u Trnovu počeće u maju ove godine.
Sve to govori da postoji zainteresovanost stranih investitora za ulaganje u BiH, te da novac nije najveći problem, ali jedna stvar je jasna, BiH mora obezbijediti uslove i projekte realizovati na vrijeme i do kraja. Na taj način otvoriće se put novim investicijama, a BiH će postati još primamljivija destinacija stranim ulagačima.
Izvor: Klix.ba
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE4 sedmice prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca