PRIVREDA
Potražnja za stanovima jača od pandemije
Potražnja za stanovima u gradovima Republike Srpske ne jenjava ni u periodu pandemije virusa korona.
Kako ističu u pojedinim agencijama za nekretnine, sve teče normalnim tokovima i potražnja je čak veća nego što je bila, te je tržište stabilno i cijene kvadrata stanova nisu varirale.
Dragan Gruban iz Agencije za nekretnine „Agent Enex“ u Prijedoru i urednik Facebook stranice Dom.ba, kaže da je u Prijedoru potražnja za stanovima veća od ponude i u doba pandemije virusa korona.
„U Prijedoru postoji potražnja za stanovima, čak smo realizovali nekoliko prodaja u ovom vremenu pandemije. Ljudi su najviše zainteresovani za stanove od 30 do 60 metara kvadratnih, dok stanovi kvadrature veće od 60 kvadrata kupce čekaju duži period“, rekao je Gruban.
On ističe da je tržište stabilno, te da nije zabilježen pad cijena kvadrata u novoj gradnji, jer su mahom stanovi bili rasprodani već u početnoj fazi gradnje.
„Generalno i drugi investitori u Prijedoru izuzetno brzo rasprodaju nove stanove i mahom se sve rasproda odmah u fazi izgradnji objekta“, rekao je Gruban.
Kako kaže Gruban, stanove uglavnom potražuju dijaspora i mladi bračni parovi, a sve je više slučajeva gdje penzioneri prodaju veće stanove na višim spratovima i kupuju manje stanove na nižoj spratnosti ili manje stanove novije gradnje u zgradama sa liftom.
Manojlo Popović, vlasnik Agencije „Senzor nekretnine“ u Banjaluci, ističe da se u ovom periodu tražnja stanova nije smanjila, nego da se sada traže više stanovi za kupovinu, ali da se potražuju i stanovi za iznajmljivanje.
„Banjaluka je izuzetno atraktivna lokacija u RS, a stanove potražuju kupci sa svih strana. Posebno su traženi stanovi, ali i placevi, stare kuće i vikendice“, kaže Popović.
On je rekao da jedan period tokom pandemije virusa korona nisu radili, ali da je i tada bilo građana koji su se interesovali za kupovinu stanova putem telefona.
„Iako nismo radili, ljudi su zvali i raspitivali se, ali posebno se sada interesuju svakim danom. Najtraženiji su i dalje jednosobni stanovi i garsonjere, odnosno stanovi sa manjom kvadraturom koji se nalaze u gradu. Potražnje svakako ima i za ostalim stanovima veće kvadrature“, rekao je Popović.
On je napomenuo da je tržište stabilno, te da promjene u cijenama kvadrata nije bilo, ni naviše, ni naniže.
„Stanovi se više traže nego što se nude, sada dosta građana kod nas u agenciji traži starije stanove pa ih renovira ili uzima stanove koji su u završnoj fazi izgradnje“, kaže Popović i dodaje da među kupcima stanova ima mladih bračnih parova, dijaspore, te onih građana iz drugih mjesta u RS koji kupuju stanove za svoju djecu koja studiraju u Banjaluci.
Slavka Đokić iz „Alfa nekretnina“ u Bijeljini kaže da je potražnja za stanovima u Bijeljini sada krenula istim tempom kao što je to bilo prije početka pandemije.
„Vratilo se sve u normalu kao i ranije. Potražnja je na istom nivou kao u periodu prije korone, posebno za manjim stanovima koje je teško naći. Tržište je potpuno stabilno, promjene cijena nije bilo“, rekla je Đokićeva.
Ona kaže da je sada malo veća potražnja za placevima i zemljom nego u ranijem periodu, a kada su u pitanju stanovi, uglavnom se traži manja kvadratura do 40 kvadrata, ali i stanovi od 50 do 60 kvadrata sa dvije spavaće sobe. Dodala je da su zainteresovani uglavnom mladi bračni parovi koji stanove kupuju putem kredita, ali i dijaspora, te ljudi koji nisu iz Bijeljine, a školuju djecu u ovom gradu.
Izvor: Nezavisne
Mercator u Bosni i Hercegovini prestao je postojati kao nezavisna pravna osoba, odnosno poseban poslovni subjekt i pripojen je Konzumu, izvještava BiznisInfo.ba.
Prema podacima iz sudskog registra, vidi se da je tvrtka Mercator BH Trgovina na veliko i malo “brisana usljed pripajanja”.
Doduše, u ovim dokumentima se ne vidi kome je Mercator pripojen.
No, valja podsjetiti kako se sličan događaj dogodio prije godinu dana u Hrvatskoj, kada je Mercator Hrvatske pripojen tamošnjem Konzumu.
Obje kompanije posluju u okviru Fortenova grupa tako da de facto ovdje nema promjene vlasničke strukture, već je riječ o reorganizaciji. Mercator će nastaviti poslovati kao poseban brend u maloprodaji.
Da bi se ovo moglo dogoditi i u Bosni i Hercegovini, prošle godine je pisao slovenski list Delo.
List je tada naveo da Mercatoru zbog povećanja troškova za energente i plaće prijete i poteškoće s likvidnošću.
Prekid proizvodnje u Arcelor Mittalu u Zenici uticao je na poslovanje željeznica u oba entiteta. Najteža situacija je u Željeznicama RS koja od prevoza rude na relaciji Prijedor – Zenica ostvariuje više od 40 posto vlastitih prihoda.
Vozovi Željeznica RS ne saobraćaju. Teretni vagoni su prazni. Zbog prekida proizvodnje, u Arcelor Mittalu, ovo javno preduzeće ostalo je bez ugovorenog prevoza željezne rude.
– Željeznice RS od prevoza željezne rude za „Arcelor Mittal“ prihoduju 42 posto u zbiru ukupnih prihoda. Situacija trenutno ne izgleda optimistično, ali nije sve ni tako crno. Tražimo adekvatna rješenja i pokušavamo, koliko je u našoj moći, da prevaziđemo probleme koji se otvaraju unutar privrednih kretanja i nadamo se normalizaciji situacije – kažu iz Željeznica RS.
Vagonima je u prvoj polovini 2023. godine prevezeno je više od million tona željezne rude. Tako je ostvaren prihod od 15.600.000 konvertibilnih maraka.
U nešto boljoj poziciji su Željeznice Federacije BiH. Ipak, cijela situacija će se negativno odraziti na poslovanje i ovog preduzeća.
– Željeznice Federacije BiH godišnje imaju 20-25 posto prihoda od Arcelor Mittala. Naravno da ovo ima negativne efekte i prema Željeznicama FBiH, međutim, mi smo osigurali nove prevoze roba prema Srbiji i tako ćemo pokriti gubitke od Arcelor Mitala – kaže Enis Džafić, direktor „Željeznica FBiH“ za BHRT.
Upućen je poziv vlastima da se uključe u rješavanje problema. Kompanija jeste u privatnom vlasništvu, ali ima veliki uticaj na BDP u cijeloj Bosni i Hercegovini.
– Vlada treba da se uključi i da izvrši pritisak na kompaniju Arcelor Mittal i da omogući da nesmetano radi tokom svih 12 mjeseci. Da se izbjegavaju ovi sistemi čekanja i prekidanja proizvodnje – ističe Saša Kukolj, predsjednik Sindikata metalaca i rudara RS.
Neizvjesna je sudbina oko 3.000 radnika Mittala u Zenici i Prijedoru ali i čitavog lanca preduzeća i kompanija u kojima rade hiljade radnika.
– Sad je preko 90 posto radnika poslato kući od 1. decembra. Ostaju samo radnici na obezbjeđenju i drugi potrebni radnici koji moraju raditi da ne bi došlo do nekih većih havarija – navodi Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacie rudnika Arcelor Mittal Prijedor.
– Ista sudbina u Prijedoru, ista sudbina u Zenici. Neizvjesnost traje. Koliko će trajati vidjećemo. Što se tiče radnika u Arcelor Mittalu u Zenici odlučni su da istraju u svojim zahtjevima – poručuje Rašid Fetić, predsjednik Samostalnog sindikata kompanije Arcelor Mittal Zenica. Podsjetimo da je su radnici u Zenici paralelno s obustavom proizvodnje krenuli u štrajk.
– Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mittal i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi – podsjeća Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.
Arcelor Mittal obustavio je proizvodnju 11. novembra zbog, kako je ranije saopšteno, loših uslova na tržištu čelika, izvještava BHRT.
BHRT
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%
Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
Google lansirao Gemini, odgovor na Chat GPT
Ekonomski stručnjaci: Koje su najisplativije investicije u 2024.
Air Montenegro otkazuje Banja Luku i Sarajevo
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prijeViše od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prijeĐorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
BIZNIS7 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
FINANSIJE1 mesec prijeEPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeZaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja
-
INVESTICIJE2 meseca prijeBanjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke