Ukupno je proizvedeno 2.847.192 kubna metra slane vode, što je za 2,87 posto više od godišnjeg plana.
Direktor ovog rudnika Amir Sušić u razgovoru za Klix.ba kaže da rezultati ostvareni u 2015. godini ne bi bili mogući bez potrošača slane vode, odnosno Fabrike sode Sisecam soda Lukavac i tuzlanske Solane.
Tokom prošle godine rudnik je investirao 4.770.000 KM u nekoliko projekata. Najveći dio novca uložen je u dvije istražno-eksploatacione bušotine.
„Svake godine moramo bušiti nove bušotine kako bi ostvarili kapacitete, tako da se najveći dio investicije i odnosio na bušenja. U prošloj godine smo investirali i u transportne sisteme za slanu i tehnološku vodu čime je povećana propusna moć cjevovoda. Na samom eksploatacionom polju smo investirali dosta novca u objekat rezervoara slane vode sa pumparnicom“, kaže Sušić.
Za ovu godinu je planirana proizvodnja od 3.228.000 kubnih metara slane vode. Ukoliko u potpunosti dođe do realizacije plana, tuzlanski rudnik će ostvariti istorijsku proizvodnju.
Nove investicije od 4,5 miliona KM
Kada su u pitanju investicije, naš sagovornik ističe da će prema godišnjem planu biti uloženo najmanje 4,5 miliona KM.
„Naše investicije uglavnom uvijek idu u istražno-eksploatacione bušotine. U ovoj godini ćemo bušiti tri nove bušotine tako da one i dalje čine najveći dio investicija. Također, još izvjestan period ćemo investirati i u transportne sisteme slane vode. U ovoj godini želimo završiti sa tim kako bi u narednim godinama dosta veću pažnju mogli posvetiti transportnim sistemima tehnološke vode“, ističe prvi čovjek Rudnika soli Tuzla.
Pored već pomenutih investicija, prema planovima rudnika, u ovoj godini bi se trebalo krenuti i sa geološkim istraživanjima na lokalitetu Rasovac.
„Trenutno pripremamo tendersku dokumentaciju za nastavak istraživanja. Osamdesetih godina su na tom lokalitetu rađena geofizička istraživanja i izbušene su tri bušotine. Od te tri jedna je nabušila solno tijelo debljine 200 metara i tu već imamo dobru naznaku i potencijalnost. Ukoliko obezbijedimo sva novčana sredstava, ovdje očekujemo pomoć od Vlade TK i Vlade FBiH, nadamo se da bi već naredne godine mogli krenuti sa bušenjem“, dodaje Sušić.
Breme prošlosti
Najveći problem za ovaj rudnik predstavljaju tužbe za namirivanje štete od posljedica slijeganja, koje, prema Sušićevim riječima, mogu ozbiljno ugroziti postojanje rudnika.
„Mi smo u zadnjih šest godina preko milion maraka iz svog prihoda dali po izvršenim sudskim presudama na ime štete posljedica slijeganja. Da toga nema mi bi taj novac uložili u investicije ili istraživanja razvojnih komponenti. Imovina rudnika je procijenjena na 129 miliona KM, ali ni to ne bi bilo dovoljno za pokrivanje svih naknada na ime štete od posljedice slijeganja. O izvršenju svih sudskih odluka sada ne smijemo ni pomisliti. Sad smo u situaciji da radimo dobro, ali nam problem može predstaviti breme prošlosti“, ističe naš sagovornik.
Inače, Rudnik soli Tuzla opterećen je i dugovima od poslijeratnog perioda kada je bio u jako teškoj situaciji i nije mogao da izmiruje sve svoje obaveze.Pa tako, prisutan je dug prema Elektroprivredi (EP) BiH, zavodima zdravstvenog osiguranja i zavodima za zapošljavanje FBiH i TK. S ciljem izlaska iz problema rudnik je u vlastitoj režiji izradio Elaborat o finansijskoj konsolidaciji.
„Mi smo dugovanja prema EP BiH skoro u potpunosti izmirili, međutim, problem nam predstavljaju sporne kamate zbog neredovnog plaćanja. Nadamo se da će Nadzorni odbor EP BiH kamate uskoro otpisati, a dug od 130.000 KM bismo platili u roku od 30 dana. Kada su u pitanju dugovanja za doprinose, obavili smo neophodne radnje kako bi Zavod za zapošljavanje i Zavod zdravstvenog osiguranja ušli u vlasničku strukturu rudnika. To je i predviđeno Zakonom o finansijskoj konsolidaciji“, pojašnjava Sušić.
Kada je u pitanju budućnost ovog rudnika, kaže da je ona neupitna na polju eksplotacije, plasmana, realizacije ciljeva i standarda zaposlenika. S druge strane, kada je u pitanju breme prošlosti koje predstavlja veliki teret jednom od simbola Tuzle, naš sagovornik kaže da je potreban veći angažman šire društvene zajednice, kako na gradskom i kantonalnom nivou, tako i na federalnom.
Ležišta soli najsigurnija za skladištenje plina
Što se tiče skladištenja plina u bušotinama u rudniku soli Tetima, Sušić smatra da razloga za zabrinutost nema. Podsjetimo, protiv ovakve ideje oštro se usprotivio gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, kao i Gradsko vijeće Tuzla, a koje je na nedavno održanoj sjednici usvojilo Rezoluciju o odbijanju skladištenja prirodnog gasa u Tuzli. Sušić kaže da se ležišta soli smatraju najsigurnijim skladištima.
„Više od trećine svjetskih skladišta plina i nafte je u ležištima soli. Razumijem bojazan, ali apsolutno tu nema razloga za paniku. Svjetska iskustva to govore. Ležište soli Tetima se ne nalazi ispod grada, kako neki kažu. Tuzlansko ležište kamene soli je ispod grada i tu nema nikakvih šansi da se skladište nafta ili plin. Struku još uvijek niko nije pitao, a moj lični stav je da ne bi bilo nikakve opasnosti za skladištenje plina“, zaključuje na kraju našeg razgovora Sušić.
Izvor: Biznis.ba / Klix.ba
