Connect with us

PRIVREDA

Investicijama od 4,5 miliona KM želimo ostvariti istorijsku proizvodnju

I pored svih poteškoća sa kojima se susreće, Rudnik soli Tuzla u prošloj godini je uspio ostvariti rekordnu proizvodnju u posljednje dvije decenije.

Objavljeno

 


Izvor:

Ukupno je proizvedeno 2.847.192 kubna metra slane vode, što je za 2,87 posto više od godišnjeg plana.

Direktor ovog rudnika Amir Sušić u razgovoru za Klix.ba kaže da rezultati ostvareni u 2015. godini ne bi bili mogući bez potrošača slane vode, odnosno Fabrike sode Sisecam soda Lukavac i tuzlanske Solane.

Tokom prošle godine rudnik je investirao 4.770.000 KM u nekoliko projekata. Najveći dio novca uložen je u dvije istražno-eksploatacione bušotine.

„Svake godine moramo bušiti nove bušotine kako bi ostvarili kapacitete, tako da se najveći dio investicije i odnosio na bušenja. U prošloj godine smo investirali i u transportne sisteme za slanu i tehnološku vodu čime je povećana propusna moć cjevovoda. Na samom eksploatacionom polju smo investirali dosta novca u objekat rezervoara slane vode sa pumparnicom“, kaže Sušić.

Za ovu godinu je planirana proizvodnja od 3.228.000 kubnih metara slane vode. Ukoliko u potpunosti dođe do realizacije plana, tuzlanski rudnik će ostvariti istorijsku proizvodnju.

Nove investicije od 4,5 miliona KM

Reklama

Kada su u pitanju investicije, naš sagovornik ističe da će prema godišnjem planu biti uloženo najmanje 4,5 miliona KM.

„Naše investicije uglavnom uvijek idu u istražno-eksploatacione bušotine. U ovoj godini ćemo bušiti tri nove bušotine tako da one i dalje čine najveći dio investicija. Također, još izvjestan period ćemo investirati i u transportne sisteme slane vode. U ovoj godini želimo završiti sa tim kako bi u narednim godinama dosta veću pažnju mogli posvetiti transportnim sistemima tehnološke vode“, ističe prvi čovjek Rudnika soli Tuzla.

Pored već pomenutih investicija, prema planovima rudnika, u ovoj godini bi se trebalo krenuti i sa geološkim istraživanjima na lokalitetu Rasovac.

„Trenutno pripremamo tendersku dokumentaciju za nastavak istraživanja. Osamdesetih godina su na tom lokalitetu rađena geofizička istraživanja i izbušene su tri bušotine. Od te tri jedna je nabušila solno tijelo debljine 200 metara i tu već imamo dobru naznaku i potencijalnost. Ukoliko obezbijedimo sva novčana sredstava, ovdje očekujemo pomoć od Vlade TK i Vlade FBiH, nadamo se da bi već naredne godine mogli krenuti sa bušenjem“, dodaje Sušić.

Breme prošlosti

Najveći problem za ovaj rudnik predstavljaju tužbe za namirivanje štete od posljedica slijeganja, koje, prema Sušićevim riječima, mogu ozbiljno ugroziti postojanje rudnika.

Reklama

„Mi smo u zadnjih šest godina preko milion maraka iz svog prihoda dali po izvršenim sudskim presudama na ime štete posljedica slijeganja. Da toga nema mi bi taj novac uložili u investicije ili istraživanja razvojnih komponenti. Imovina rudnika je procijenjena na 129 miliona KM, ali ni to ne bi bilo dovoljno za pokrivanje svih naknada na ime štete od posljedice slijeganja. O izvršenju svih sudskih odluka sada ne smijemo ni pomisliti. Sad smo u situaciji da radimo dobro, ali nam problem može predstaviti breme prošlosti“, ističe naš sagovornik.

Inače, Rudnik soli Tuzla opterećen je i dugovima od poslijeratnog perioda kada je bio u jako teškoj situaciji i nije mogao da izmiruje sve svoje obaveze.Pa tako, prisutan je dug prema Elektroprivredi (EP) BiH, zavodima zdravstvenog osiguranja i zavodima za zapošljavanje FBiH i TK. S ciljem izlaska iz problema rudnik je u vlastitoj režiji izradio Elaborat o finansijskoj konsolidaciji.

„Mi smo dugovanja prema EP BiH skoro u potpunosti izmirili, međutim, problem nam predstavljaju sporne kamate zbog neredovnog plaćanja. Nadamo se da će Nadzorni odbor EP BiH kamate uskoro otpisati, a dug od 130.000 KM bismo platili u roku od 30 dana. Kada su u pitanju dugovanja za doprinose, obavili smo neophodne radnje kako bi Zavod za zapošljavanje i Zavod zdravstvenog osiguranja ušli u vlasničku strukturu rudnika. To je i predviđeno Zakonom o finansijskoj konsolidaciji“, pojašnjava Sušić.

Kada je u pitanju budućnost ovog rudnika, kaže da je ona neupitna na polju eksplotacije, plasmana, realizacije ciljeva i standarda zaposlenika. S druge strane, kada je u pitanju breme prošlosti koje predstavlja veliki teret jednom od simbola Tuzle, naš sagovornik kaže da je potreban veći angažman šire društvene zajednice, kako na gradskom i kantonalnom nivou, tako i na federalnom.

Ležišta soli najsigurnija za skladištenje plina

Što se tiče skladištenja plina u bušotinama u rudniku soli Tetima, Sušić smatra da razloga za zabrinutost nema. Podsjetimo, protiv ovakve ideje oštro se usprotivio gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, kao i Gradsko vijeće Tuzla, a koje je na nedavno održanoj sjednici usvojilo Rezoluciju o odbijanju skladištenja prirodnog gasa u Tuzli. Sušić kaže da se ležišta soli smatraju najsigurnijim skladištima.

Reklama

„Više od trećine svjetskih skladišta plina i nafte je u ležištima soli. Razumijem bojazan, ali apsolutno tu nema razloga za paniku. Svjetska iskustva to govore. Ležište soli Tetima se ne nalazi ispod grada, kako neki kažu. Tuzlansko ležište kamene soli je ispod grada i tu nema nikakvih šansi da se skladište nafta ili plin. Struku još uvijek niko nije pitao, a moj lični stav je da ne bi bilo nikakve opasnosti za skladištenje plina“, zaključuje na kraju našeg razgovora Sušić.

Izvor: Biznis.ba / Klix.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Mercator izbrisan iz sudskog registra

Objavljeno

 

Od

Mercator u Bosni i Hercegovini prestao je postojati kao nezavisna pravna osoba, odnosno poseban poslovni subjekt i pripojen je Konzumu, izvještava BiznisInfo.ba.

Prema podacima iz sudskog registra, vidi se da je tvrtka Mercator BH Trgovina na veliko i malo “brisana usljed pripajanja”.

Doduše, u ovim dokumentima se ne vidi kome je Mercator pripojen.

No, valja podsjetiti kako se sličan događaj dogodio prije godinu dana u Hrvatskoj, kada je Mercator Hrvatske pripojen tamošnjem Konzumu.

Obje kompanije posluju u okviru Fortenova grupa tako da de facto ovdje nema promjene vlasničke strukture, već je riječ o reorganizaciji. Mercator će nastaviti poslovati kao poseban brend u maloprodaji.

Da bi se ovo moglo dogoditi i u Bosni i Hercegovini, prošle godine je pisao slovenski list Delo.

Reklama

List je tada naveo da Mercatoru zbog povećanja troškova za energente i plaće prijete i poteškoće s likvidnošću.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

NOVOSTI

Zbog Mittala će “pasti” brojne kompanije, ove dvije su prve na udaru

Objavljeno

 

Od

Prekid proizvodnje u Arcelor Mittalu u Zenici uticao je na poslovanje željeznica u oba entiteta. Najteža situacija je u Željeznicama RS koja od prevoza rude na relaciji Prijedor – Zenica ostvariuje više od 40 posto vlastitih prihoda.

Vozovi Željeznica RS ne saobraćaju. Teretni vagoni su prazni. Zbog prekida proizvodnje, u Arcelor Mittalu, ovo javno preduzeće ostalo je bez ugovorenog prevoza željezne rude.

– Željeznice RS od prevoza željezne rude za „Arcelor Mittal“ prihoduju 42 posto u zbiru ukupnih prihoda. Situacija trenutno ne izgleda optimistično, ali nije sve ni tako crno. Tražimo adekvatna rješenja i pokušavamo, koliko je u našoj moći, da prevaziđemo probleme koji se otvaraju unutar privrednih kretanja i nadamo se normalizaciji situacije – kažu iz Željeznica RS.

Vagonima je u prvoj polovini 2023. godine prevezeno je više od million tona željezne rude. Tako je ostvaren prihod od 15.600.000 konvertibilnih maraka.

U nešto boljoj poziciji su Željeznice Federacije BiH. Ipak, cijela situacija će se negativno odraziti na poslovanje i ovog preduzeća.

– Željeznice Federacije BiH godišnje imaju 20-25 posto prihoda od Arcelor Mittala. Naravno da ovo ima negativne efekte i prema Željeznicama FBiH, međutim, mi smo osigurali nove prevoze roba prema Srbiji i tako ćemo pokriti gubitke od Arcelor Mitala – kaže Enis Džafić, direktor „Željeznica FBiH“ za BHRT.

Upućen je poziv vlastima da se uključe u rješavanje problema. Kompanija jeste u privatnom vlasništvu, ali ima veliki uticaj na BDP u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Reklama

– Vlada treba da se uključi i da izvrši pritisak na kompaniju Arcelor Mittal i da omogući da nesmetano radi tokom svih 12 mjeseci. Da se izbjegavaju ovi sistemi čekanja i prekidanja proizvodnje – ističe Saša Kukolj, predsjednik Sindikata metalaca i rudara RS.

Neizvjesna je sudbina oko 3.000 radnika Mittala u Zenici i Prijedoru ali i čitavog lanca preduzeća i kompanija u kojima rade hiljade radnika.

– Sad je preko 90 posto radnika poslato kući od 1. decembra. Ostaju samo radnici na obezbjeđenju i drugi potrebni radnici koji moraju raditi da ne bi došlo do nekih većih havarija –  navodi Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacie rudnika Arcelor Mittal Prijedor.

– Ista sudbina u Prijedoru, ista sudbina u Zenici. Neizvjesnost traje. Koliko će trajati vidjećemo. Što se tiče radnika u Arcelor Mittalu u Zenici odlučni su da istraju u svojim zahtjevima – poručuje Rašid Fetić, predsjednik Samostalnog sindikata kompanije Arcelor Mittal Zenica. Podsjetimo da je su radnici u Zenici paralelno s obustavom proizvodnje krenuli u štrajk.

– Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mittal i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi – podsjeća Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.

Arcelor Mittal obustavio je proizvodnju 11. novembra zbog, kako je ranije saopšteno, loših uslova na tržištu čelika, izvještava BHRT.

Reklama

BHRT

Nastavite čitati

PRIVREDA

Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Objavljeno

 

Od

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.

Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.

Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.

Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.

U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.

Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.

Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.

Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.

Nastavite čitati

U trendu