Connect with us

PRIVREDA

MMF očekuje raščišćavanje u bankarskom sektoru

Neizvjesno je da li se vlasti u Bosni i Hercegovini uspjeti dogovoriti sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) oko aranžmana vrijednog više od 500 miliona evra.

Objavljeno

 


 

Prema ranijim izjavama pojedinih predstavnika entitetskih vlada očekivanja su bila da bi se te, za budžete neophodne pare, mogle dobiti do polovine ove godine.

No, neprovođenje reformi, te problemi u bankarskom sektoru zakočile su taj proces. Pritom u javnosti isplivavaju i informacije da i EU vrši pritisak prema MMF-u da obustavi svaku vrstu kreditiranja dok bh. vlasti ne počnu ozbiljnije da rade na provođenju reformi iz Reformske agende.

U MMF-u nisu odustali od pregovora, čak u toj međunarodnoj instituciji tvrde da je proteklih nekoliko mjeseci ostvaren i napredak, te da je sada u toku faza o dogovaranju seta politika kojeg je potrebno provesti prije nego što Izvršni odbor MMF-a, čija sjednica još nije zakazana, odobri program.

Šestog i sedmog aprila prvo sa premijerom Federacije BiH Fadilom Novalićem, a onda sa premijerkom Republike Srpske Željkom Cvijanović o mogućem aranžmanu razgovarao je i izvršni direktor Međunarodnog monetarnog fonda Menno Snel.

Kakvi su rezultati razgovora, ostalo je nepoznato, mada se u javnosti najviše špekuliše zapravo o težini samih uslova koje je potrebno ispuniti da bi se dobili novci od MMF-a.

Reklama

MMF je indirektno potvrdio da se od vlasti u RS i FBiH traže snažne mjere za slabe banke u Bosni i Hercegovini. Time je indirektno potvrđena informacija koju smo objavili da MMF traži od Vlade RS gašenje Banke Srpske. Ona to pokušava izbjeći njenom reorganizacijom i pretvaranjem u finansijskog posrednika. Ne treba zaboraviti da je MMF i prije snažno kritikovao upliv državnog kapitala u bankarski sektor“, rekao je Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba.

Podrška budžetskoj potrošnji

Koliko je stvarno potreban aranžman možda najbolje o tome govore i same izjave entitetskih premijera koji su konačno javno počeli da priznaju da imaju probleme u budžetima.

U Republici Srpskoj kasne podsticaji, socijalna davanja, te razne druge budžetske isplate.

Sve češće se ide u prodaje trezorskih zapisa i obveznica sa skupljim kamatama bankama. U budžet tog bh. entiteta u toku 2016. trebalo bi iz kreditnih aranžmana nadomjestiti više od 250 miliona evra.

„Imamo određene poremećaje i imamo nešto što smo znali da će se desiti tako što smo ‘uvukli’ cijelu penzionersku populaciju i dali joj status budžetskog korisnika broj jedan kada govorimo o prioritetima. To jeste naš prioritet, penzioneri jesu naš prioritet i ja mislim da ćemo brzo imati uhodan sistem, sa ili bez MMF-a“, navela je Željka Cvijanović, predsjednica Vlade Republike Srpske.

Reklama

I u intervjuu FTV-u (Federalna televizija) premijer Federacije BiH Fadil Novalić kaže da bi pare od MMF-a otišle direktno u podršku budžetskoj potrošnji.

„On je za budžetsku stabilnost i socijalnu stabilnost, da bismo mogli onda razvojne programe onda sa drugim institucijama, Svjetskom bankom ili privatnim bankama. Kompletno ovogodišnje zaduživanje budžeta Federacije BiH je 312 miliona maraka iz stranih izvora“, navodi Novalić, te dodaje:

„Imamo još 400 miliona iz trezorskih zapisa i obveznica koje Federacija vrti na domaćem tržištu. Ali, taj gep negativni je 312 miliona. MMF-ovih 312 miliona, vi ne znate gdje to ode. Jednostavno to zatvori taj gep koji mi ne dobijemo iz direktnih i indirektnih poreza.“

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, Muris Čičić, ističe da je Republika Srpska za razliku od Federacije BiH iscrpila gotovo sve vidove dodatnog finansiranja, te da bi i lošije podnijela eventualno nepotpisivanje aranžmana sa MMF-om.

Čičić dodaje da je u trenutnoj finansijskoj situaciji MMF-ov aranžman najprihvatljivija solucija.

„On tjera domaće političare da prihvate barem neke elemente normalno finansijskog i drugog poslovanja u sektorima u BiH. Recimo u ovoj situaciji, jedino pravo rješenje je da se prihvati zajednički, jedinstven nadzor nad bankarskim sektorom u BiH. To bi odmah omogućilo da MMF potpiše kreditni aranžman što bi riješilo i problem budžeta“, navodi Muris Čičić, te ocjenjuje:

Reklama

„Ali, sad dolazimo do političkog pitanja, neće neko da imamo jedinstven nadzor nad bankarskim sektorom zato što to proglašava nacionalnim interesom, a, u stvari, radi se o vlasti i mogućnošću da ona utiče na te tokove na koje inače ne bi mogla uticati.“

I u MMF-u su, kaže Čičić, svjesni toga da sadašnji sistem nadzora nad bankarskim sektorom u Bosni i Hercegovini samo pogoduje kriminalizaciji, što je uostalom i pokazalo propadanje nekoliko banaka u kratkom vremenu.

Alternativni načini finansiranja

No, kako će se dalje odvijati cijela situacija i koji su to uslovi MMF-a moglo bi se znati već sljedeće sedmice. Barem tako je u saopštenju za RSE izjavila ministarka finansija Federacije BiH, Jelka Milićević.

U sljedećem tjednu imat ćemo pouzdanije informacije vezano za pregovore s Međunarodnim monetarnim fondom a do tada sve su to neprovjerene informacije koje mogu zbuniti i pregovarače i javnost“, izjavila je Milićević.

Vlasti pokušavaju minuse riješiti i alternativnijim načinima finansiranja.

Reklama

Primjer je i propali dogovor Vlade RS sa jednim sumnjivim američkim fondom prema kojem je RS trebala dobiti kredit od 300 miliona dolara.

Nezvanično, vlada tog entiteta trenutno pregovara i sa jednim fondom iz Švajcarske. U Federaciji Bosne i Hercegovine su više okrenuti modelu unutrašnjeg zaduživanja.

Inicijative su i da se za pomoć entitetskim budžetima doznače sredstva dobiti Centralne banke BiH koja iznose nekoliko stotina evra.

„To se ne dira ni u kakvoj normalnoj državi. To su sredstva rezervi koja služi kao pričuva, odnosno pokriće za ono što se emituje u novcu. I vlade u prošlom mandatu su pokušavale da na bilo koji način te pare uzmu. Ja ne vjerujem ovim političarima. Ako njima damo na raspolaganje ta sredstva, ona će biti potrošena i onda će doći u pitanje aranžman valutnog odbora, u tom smislu i valutnog tečaja. Mada, kada bi se ona trošila na pametan način, od strane neke stabilne vlade, da se aktiviraju i da se zanavljaju, onda bi to bilo dobro rješenje“, Muris Čičić.

Ekonomisti ocjenjuju da neće tako lako doći do potpisivanja aranžmana sa MMF-om.

No, i ako ga bude vlasti svakako konačno moraju početi razmišljati o kresanju budžetskih troškova, jer nema tog kredita kojeg ne mogu u jednom zalogaju pojesti trenutni budžetski rashodi.

Reklama

{gallery}mmf-ocekujeubankarskomsektoru{/gallery}

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Novinar: Milorad Milojević

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu