Connect with us

PRIVREDA

Nadolazeća generacija rukovodilaca porodičnih preduzeća želi promjene, ali teško im se izboriti za ideje

Novo istraživanje PwC-a u sklopu kojeg se razgovaralo s 268 članova porodica iz nadolazeće generacije iz 31 zemlje svijeta za koje je vjerojatno da će preuzeti upravljanje preduzećem pokazuje da njih 60 % želi proširiti poslovanje na nova geografska tržišta.

Objavljeno

 


Nadolazeću generaciju rukovodilaca porodičnih preduzeća čine dobro pripremljeni i samopouzdani pojedinci koji prije svega imaju velike ambicije za sebe i za svoja preduzeća. 88 % želi učiniti nešto posebno s preduzećem. Ne žele ga samo povećati i ojačati, nego i proširiti na međunarodna tržišta, diverzificirati ga i modernizovati.

Novo istraživanje PwC-a u sklopu kojeg se razgovaralo s 268 članova porodica iz nadolazeće generacije iz 31 zemlje svijeta za koje je vjerojatno da će preuzeti upravljanje preduzećem pokazuje da njih 60 % želi proširiti poslovanje na nova geografska tržišta. Razmatraju nove ideje, nove proizvode te čak nove poslovne modele. Istraživanje Great expectations: The next generation of family business leaders istovremeno pokazuje da se pripadnici nadolazeće generacije suočavaju s više izazova kako u preduzeću, tako i u širem poslovnom kontekstu.
PwC provodi međunarodno istraživanje porodičnih preduzeća više od deset godina, a 2014. godine po prvi je put u njega uključio i istraživanje rukovodiioca „na čekanju“. U tom smo istraživanju pitali pripadnike nadolazeće generacije o njihovim ličnim ambicijama, planovima za budućnost preduzeća i izazovima s kojima se suočavaju kao sinovi ili kćeri šefa. Otkrili smo tri ključna „jaza“ koja prijete uspješnom prelazu s jedne generacije na drugu:

• Generacijski jaz: sadašnja generacija nije uvijek uvjerena da su njihova djeca spremna i sposobna preuzeti posao.
 
• Vrijednosni jaz: nadolazeća generacija smatra da moraju raditi više od drugih u preduzeću kako bi dokazali svoju vrijednost.

• Komunikacijski jaz: obiteljska preduzeća moraju se nositi i s ličnim i profesionalnim odnosima što donosi mogućnost sukoba.

Samopouzdana generacija spremna da ostavi svoj trag

Nakon dvije godine slika se znatno promijenila i to u pozitivnom smjeru. Poraslo je samopouzdanje pripadnika nadolazeće generacije, njihovi su se vidici proširili, a poboljšala se i priprema za preuzimanje ozbiljnijih uloga. Na primjer, 70 % steklo je korisno radno iskustvo izvan porodičnog preduzeća i premostilo vrijednosni jaz prije nego što su se pridružili porodičnom peduzeću. Ispitanici su rekli da ne žele biti samo „čuvari“: žele ostaviti svoj trag u preduzeću i ne boje se dovesti pomoć izvana da bi postigli svoje ciljeve. Dalje, 69 % zaposlilo bi iskusne menadžere mimo svoje porodice, koji bi pomogli modernizirati/profesionalizirati poslovanje.

Reklama

– Jedan od trendova koje smo primijetili u svom radu s porodičnim preduzećima je da talentovani pripadnici nadolazeće generacije postaju sve izbirljiviji po pitanju uloge koju žele preuzeti, rekao je Henrik Steinbrecher, globalni lider zadužen za srednje preduzetništvo, PwC. 

– Žele posao koji odgovara njihovim vještinama i u kojem se mogu istaknuti. Imaju dublje i istančanije razumijevanje o tome što će biti potrebno za uspješno upravljanje porodičnom firmom u budućnosti te se pitaju šta oni sve mogu ponuditi što bi pomoglo u napredovanju preduzeća.

Revolucija ili evolucija?  

Uprrkos sve većem samopouzdanju i jasnim idejama o tome kuda žele usmjeriti poslovanje pripadnike nadolazeće generacije i dalje koče „tegovi prošlosti“. Htjeli bi revoluciju, no zasada predviđaju, u najboljem slučaju, evoluciju. Njih 40 % je priznalo da ih  frustrira kada pokušavaju uvjeriti aktualnu generaciju da prihvati nove ideje, a 52 % reklo je da se boji da će morati trošiti vrijeme na borbu protiv uplitanja porodičnog života u poslovanje.

Iako se porodične firme mogu rekonstruisati, a to i čine, ne uspijeva svakome brza adaptacija, a pritom može doći do napetosti između zadržavanja postojećih procesa (i proizvoda) i iskorištavanja prilika koje nadolazeće generacije vide u budućnosti. Na primjer, 59 % pripadnika nadolazeće generacije htjelo bi diverzificirati portfelj proizvoda, no 68 % smatra da njihovo preduzeće to neće učiniti čak ni u sljedećih deset godina.  

– Jasno je da su digitalne tehnologije jedno od područja u kojima se još uvijek osjeća generacijski jaz. Mnogi pripadnici nadolazeće generacije bore se da svoje roditelje uvjere da se mora više učiniti u pogledu digitalnih tehnologija. Samo 41 % smatra da se strategija poduzeća uklapa u digitalni svijet, dok 29 % smatra da porodična preduzeća sporije hvataju korak s novim tehnologijama od drugih vrsta poduzeća, rekao je Henrik Steinbrecher.

Reklama

Pitanje nasljeđivanja

Nasljeđivanje je briga koja mori one koji preuzimaju porodični biznis. Još uvijek veliku ulogu igraju nepoznanice kao što su pitanja o tome hoće li se aktualna generacija prilagoditi ili hoće li nadolazeća generacija biti dovoljna dobra. 

Takođe, problem je to što se aktualna generacija opire prepuštanju preduzeća, tj. riječ je o onome što mi nazivamo sindrom „ljepljive štafetne palice“. Nih 61 % smatra da će aktualna generacija imati velikih poteškoća s potpunim prepuštanjem poduzeća nadolazećoj generaciji. 

 

Izvor: Lider

Stephanie Hyde, članica PwC-ovog Izvršnog odbora u UK-u i globalna partnerica zadužena za program nadolazeće generacije rekla je: – Ključno je zapamtiti da je nasljeđivanje proces, a ne događaj: nadolazeća generacija mora biti potpuno spremna na preuzimanje uz podršku roditelja, a nakon formalnog preuzimanja roditelji i dalje mogu nuditi pomoć i smjernice dok su god prihvatili činjenicu da oni nisu više ti koji donose odluke.

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu