Connect with us

PRIVREDA

NSRS: Pripremljen Nacrt strategije javnih puteva

BANJALUKA – Narodna skupština Republike Srpske na predstojećoj sjednici, zakazanoj za utorak, 5. april, trebalo bi da razmatra Nacrt strategije javnih puteva Republike Srpske za period 2016-2020. godina.

Objavljeno

 


 

Ovaj dokument se donosi prvi put u Srpskoj, a ima za cilj da se definiše trenutno stanje putne mreže, te postave osnovni pravci razvoja i načini njihove realizacije. „Strategija bi trebalo da odgovori na pitanje koji su putni pravci prioritetni, sa aspekta razvoja privrede i sveukupnog života građana“, rečeno je Srni u Ministarstvu saobraćaja i veza Republike Srpske. Prema njihovim navodima, operativni ciljevi ove strategije su analiza stanja postojeće putne mreže, sa akcentom na auto-puteve, brze puteve, magistralne i regionalne puteve, zatim sanacija opasnih mjesta na putnoj mreži, kategorizacija putne mreže, revitalizacija, modernizacija i dogradnja postojeće putne mreže, te sistemski pristup održavanju, zaštiti, rekonstrukciji i izgradnji putne mreže. Operativni ciljevi strategije su i uspostavljanje evidencije o javnim putevima, održivo finansiranje putne mreže, te povezanost Republike Srpske sa drugim entitetom, regionom i zemljama Evropske unije. Iz resornog ministarstva navode da je prilikom održavanja velikih sistema, kao što je mreža javnih puteva, najvažnije uskladiti sredstva kojima se raspolaže, sa potrebama održavanja i unapređivanja sistema, te odrediti dinamiku ulaganja i raspodjelu tih sredstava. Prema njihovim navodima, u proteklom periodu u izgradnju mreže auto-puteva u Republici Srpskoj uloženo je više od 320 miliona KM, dok je ugovorena vrijednost radova na dionici autoputa Banjaluka-Doboj oko 340 miliona evra. Do 2013. godine završena je rehabilitacija 1.100 kilometara regionalnih i magistralnih puteva u Republici Srpskoj, ukupne vrijednosti oko 160 miliona evra. Ovi projekti su obuhvatili neke od najvažnijih i teško oštećenih putnih veza u Republici Srpskoj, kao i oštećene mostove. Po značaju za putnu mrežu izdvajaju se dva glavna pravca na kojima se i odvija veći dio saobraćaja, i to takozvani „sjeverni pravac“ koji se proteže od granice Hrvatske, Novog Grada preko Prijedora, Banjaluke, Dervente, Modriče, Brčkog i Bijeljine do granice sa Republikom Srbijom i takozvani „istočni pravac“ koji se pruža od Bijeljine preko Zvornika, Vlasenice, Han Pijeska, Istočnog Sarajeva, Rogatice, Novog Goražda, Foče, Gacka do Trebinja, odakle se razdvaja prema granicama sa Hrvatskom i sa Crnom Gorom. Analizom je utvrđena jaka interakcija sa susjednim državama, posebno sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom – skoro 30 odsto dnevnih putovanja u BiH se završava ili počinje u inostranstvu. Od toga oko 85 odsto u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, dok prema zemljama zapadne Evrope ide 12 odsto saobraćaja. Akcionim planom do 2025. godine planirana je izgradnja mreže auto-puteva, i to dionice Glamočani-Mliništa-granica sa FBiH, Banjaluka-Prijedor, Brčko-Bijeljina, te dionica na koridoru „Pet ce“ Doboj-Vukosavlje. U ovom periodu je planirana izgradnja izgradnja brzog puta Prijedor-Kozarska Dubica-Donja Gradina, brzog puta Lukavica-Pale-Sokolac-Rogatica-Višegrad- Vardište, brzog puta Trebinje-Bileća-Gacko-Foča-Miljevina-Ustiprača-Višegrad i brzog puta Banjaluka-Čelinac-Kotor Varoš-Obodnik, za koje je potrebno obezbijediti izvore finansiranja. Javni putevi u Republici Srpskoj se razvrstavaju na auto-puteve, brze puteve, magistralne, regionalne i lokalne puteve i na ulice u naselju, a kroz strategiju su razmotreni precizniji kriterijumi i načini kategorizacije putnih pravaca. Prema predloženoj kategorizaciji, svi javni putevi u Republici Srpskoj bi bili svrstani u auto-puteve, brze puteve, magistralne puteve prvog i drugog reda, regionalne puteve prvog i drugog reda, te lokalne puteve i ulice u naselju.

Izvor: Nezavisne novine

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu