PRIVREDA
Razvoj organske proizvodnje je uslov za pristupanje BiH EU
Prilikom pristupanja Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina će morati ispuniti određene uvjete koji se odnose na organsku proizvodnju. Predsjednik Saveza udruženja organskih proizvođača Federacije BiH Sejad Herceg tvrdi da će BiH morati pratiti evropske trendove i motivisati veći broj poljoprivrednika da se počnu baviti organskom proizvodnjom.
Ukoliko ne bude imala najmanje tri posto zemljišta na kojem sa uzgaja organska hrana, BiH bi se mogla suočiti sa dodatnim problemom prilikom pristupanja Evropskoj uniji, tvrdi Herceg i naglašava da se većina zemalja regije ne može, poput Bosne i Hercegovine, pohvaliti uspjesima u proizvodnji organske hrane.
„Nema niko, ni Srbija, ni Bosna i Hercegovina, Albanija, Makedonija, Crna Gora, nemaju ni 0,05 posto površina pod sektorom organske proizvodnje. Hrvatska je imala jednu uzlaznu putanju, i evo, njoj su omogućili ulazak u Evropsku uniju sa 2,3 posto površina u sektoru organske proizvodnje, a ona je taj trend sada jako brzo prevazišla i uspjela je da premaši taj procenat od tri posto“, navodi Herceg.
U BiH im tek stotonjak poljoprivrednika koji imaju iskustva u proizvodnji organske hrane. Ostali ne znaju mnogo o prednostima ovakve proizvodnje i za njih ona i dalje predstavlja nepotreban rizik i manju mogućnost profita. Herceg naglašava da većina poljoprivrednika nije svjesna velikih mogućnosti koje ova proizvodnja nudi.
„Mi smo pokrenuli jedan projekat pripreme ispunjavanja tih uslova u prekograničnom području Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore, kroz projekat prekogranične saradnje, koju finansira Evropska komisija preko IPA programa. Nastojaćemo da uvedemo što više poljoprivrednih proizvođača i u tom smislu ćemo aplicirati prema IPA fondovima. To su projekti koji su minimalne vrijednosti 500.000 eura i maksimalne vrijednosti oko 2.000.000“, ističe naš sugovornik.
Od profitabilnosti i formalnog ispunjavanja standarda s ciljem pristupanja Evropskoj uniji, važnije je buđenje svijesti građana o značaju zdrave prehrane, iako ona danas znači i izdvajanje više novca. Herceg ističe da su građani BiH zbunjeni trenutnom situacijom jer im se u trgovinama nudi mnoštvo lažnih organskih proizvoda, pa im je teško prepoznati istinski zdravu hranu.
„Jako teško je to prepoznati. Mi kroz Savez nastojimo da svakako proizvođači koji su u sektoru organske proizvodnje istaknu svoje certifikate da je taj proizvođač u fokusu organske proizvodnje. Ako dolazi iz Evropske unije on mora imati onaj zeleni list sa zvjezdicama okolo, i onda piše ‘Organski proizvod’ „, kaže Herceg.
Međutim, ključni problem je to što BiH nema zakon koji bi regulirao oblast organske proizvodnje, tako da nema ni sankcija za one koji obmanjuju potrošače.
„Kad distribuirate organski proizvod u Srbiji, taj distributer koji krši propise i prodaje proizvod kao organski, a on nije, kad se to ustanovi, on ima kaznu od 7.000 do 30.000 eura. To su sigurno rigorozne kazne i u organskom sektoru, gdje postoji zakon, jako teško će se neko odlučiti na određenu malverzaciju“, riječi su Hercega.
Herceg tvrdi da bi Bosna i Hercegovina, uz male napore, mogla postati zemlja organske proizvodnje, ali da za to vlast treba imati više sluha i mora omogućiti konkretne poticaje koji će motivirati poljoprivrednike da se bave uzgojem organske hrane. On kaže da je organska prozivodnja svjetski trend kojeg Bosna i Hercegovina ne može izbjeći, iako se u korist koju donosi do sada uvjerio tek manji broj bh. poljoprivrednika koji su se odvažili na promjene.
„Oni koji proizvode veće količine, oni to plasiraju prema tržištu Velike Britanije, skandinavskih zemalja i Evropske unije. Mi imamo takođe jako veliku potražnju za eteričnim uljima koja se trenutno plasiraju prema američkom tržištu i zaista imaju veliku potražnju. Skupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova, gljiva, to je trenutno sigurno jedna od najvećih izvozničkih disciplina, a sada imamo širenje potražnje jagodičastog voća. Šta god proizvodite u organskom sektoru, sigurno možete profitirati, budući da je potražnja jako velika“, zaključuje Herceg.
Izvor: Slobodna Evropa
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca