Connect with us

PRIVREDA

Razvoj organske proizvodnje je uslov za pristupanje BiH EU

Prilikom pristupanja Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina će morati ispuniti određene uvjete koji se odnose na organsku proizvodnju. Predsjednik Saveza udruženja organskih proizvođača Federacije BiH Sejad Herceg tvrdi da će BiH morati pratiti evropske trendove i motivisati veći broj poljoprivrednika da se počnu baviti organskom proizvodnjom.

Objavljeno

 


Ukoliko ne bude imala najmanje tri posto zemljišta na kojem sa uzgaja organska hrana, BiH bi se mogla suočiti sa dodatnim problemom prilikom pristupanja Evropskoj uniji, tvrdi Herceg i naglašava da se većina zemalja regije ne može, poput Bosne i Hercegovine, pohvaliti uspjesima u proizvodnji organske hrane.

„Nema niko, ni Srbija, ni Bosna i Hercegovina, Albanija, Makedonija, Crna Gora, nemaju ni 0,05 posto površina pod sektorom organske proizvodnje. Hrvatska je imala jednu uzlaznu putanju, i evo, njoj su omogućili ulazak u Evropsku uniju sa 2,3 posto površina u sektoru organske proizvodnje, a ona je taj trend sada jako brzo prevazišla i uspjela je da premaši taj procenat od tri posto“, navodi Herceg.

U BiH im tek stotonjak poljoprivrednika koji imaju iskustva u proizvodnji organske hrane. Ostali ne znaju mnogo o prednostima ovakve proizvodnje i za njih ona i dalje predstavlja nepotreban rizik i manju mogućnost profita. Herceg naglašava da većina poljoprivrednika nije svjesna velikih mogućnosti koje ova proizvodnja nudi.

„Mi smo pokrenuli jedan projekat pripreme ispunjavanja tih uslova u prekograničnom području Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore, kroz projekat prekogranične saradnje, koju finansira Evropska komisija preko IPA programa. Nastojaćemo da uvedemo što više poljoprivrednih proizvođača i u tom smislu ćemo aplicirati prema IPA fondovima. To su projekti koji su minimalne vrijednosti 500.000 eura i maksimalne vrijednosti oko 2.000.000“, ističe naš sugovornik.

Od profitabilnosti i formalnog ispunjavanja standarda s ciljem pristupanja Evropskoj uniji, važnije je buđenje svijesti građana o značaju zdrave prehrane, iako ona danas znači i izdvajanje više novca. Herceg ističe da su građani BiH zbunjeni trenutnom situacijom jer im se u trgovinama nudi mnoštvo lažnih organskih proizvoda, pa im je teško prepoznati istinski zdravu hranu.

„Jako teško je to prepoznati. Mi kroz Savez nastojimo da svakako proizvođači koji su u sektoru organske proizvodnje istaknu svoje certifikate da je taj proizvođač u fokusu organske proizvodnje. Ako dolazi iz Evropske unije on mora imati onaj zeleni list sa zvjezdicama okolo, i onda piše ‘Organski proizvod’ „, kaže Herceg.

Reklama

Međutim, ključni problem je to što BiH nema zakon koji bi regulirao oblast organske proizvodnje, tako da nema ni sankcija za one koji obmanjuju potrošače.

„Kad distribuirate organski proizvod u Srbiji, taj distributer koji krši propise i prodaje proizvod kao organski, a on nije, kad se to ustanovi, on ima kaznu od 7.000 do 30.000 eura. To su sigurno rigorozne kazne i u organskom sektoru, gdje postoji zakon, jako teško će se neko odlučiti na određenu malverzaciju“, riječi su Hercega.

Herceg tvrdi da bi Bosna i Hercegovina, uz male napore, mogla postati zemlja organske proizvodnje, ali da za to vlast treba imati više sluha i mora omogućiti konkretne poticaje koji će motivirati poljoprivrednike da se bave uzgojem organske hrane. On kaže da je organska prozivodnja svjetski trend kojeg Bosna i Hercegovina ne može izbjeći, iako se u korist koju donosi do sada uvjerio tek manji broj bh. poljoprivrednika koji su se odvažili na promjene.

„Oni koji proizvode veće količine, oni to plasiraju prema tržištu Velike Britanije, skandinavskih zemalja i Evropske unije. Mi imamo takođe jako veliku potražnju za eteričnim uljima koja se trenutno plasiraju prema američkom tržištu i zaista imaju veliku potražnju. Skupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova, gljiva, to je trenutno sigurno jedna od najvećih izvozničkih disciplina, a sada imamo širenje potražnje jagodičastog voća. Šta god proizvodite u organskom sektoru, sigurno možete profitirati, budući da je potražnja jako velika“, zaključuje Herceg.

 

Izvor: Slobodna Evropa

Reklama

Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu