FINANSIJE
BiH mala za 26 banaka, nužno ukrupnjavanje sektora
SARAJEVO – BiH se po broju banaka nalazi na trećem mjestu u regionu, ali je prva ako se taj parametar posmatra na osnovu veličine i razvijenosti tržišta, zbog čega bankari i ekonomisti smatraju da ih je previše i da je neophodno ukrupnjavanje bankarskog sektora.
Na tržištu BiH djeluje čak 26 komercijalnih banaka, a ukoliko se banke istog vlasnika koje posluju kao zasebna pravna lica u RS i FBiH posmatraju kao jedinstvene, njihov broj pada na 22. Osim njih na tržištu su prisutne i Investiciono-razvojna banka RS i Razvojna banka FBiH, koje se bave plasmanom posebnih kreditnih linija privredi i stanovništvu.
Cijeli region karakteriše usitnjeno tržište, pa u Srbiji posluje čak 30 banaka, dok ih je u Hrvatskoj prisutno 27. Manji broj banaka od BiH registrovan je u Sloveniji, koja ima 20 i Crnoj Gori, u kojoj posluje 12 banaka. U većini razvijenih zemalja posluje znatno manji broj banaka, a zanimljivo je da ih je u Kanadi samo sedam, dok je u Belgiji registrovano 15 banaka, ali tamošnje vlasti ozbiljno razmišljaju o smanjenju njihovog broja. Iako je konkurencija dobrodošla, prevelika iscjepkanost tržišta nosi i niz negativnih efekata.
Podaci o poslovanju bankarskog sektora BiH pokazuju njegove slabosti, koje se manifestuju kroz gubitke ili minimalne profite mnogih banaka, rast obima loših kredita i pad kreditne aktivnosti. Stručnjaci smatraju da je trenutni broj banaka u BiH prevelik i da bi, ako je suditi prema nepisanom pravilu, koje kaže da je na milion stanovnika dovoljna jedna banka, trebalo da ima maksimalno četiri ili pet banaka. Sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić kaže da je posljednjih 15 godina prisutan proces spajanja i likvidacije banaka. „Postoji proces ukrupnjavanja kapitala koji je posljedica jake konkurencije na bankarskom tržištu. Mislim da će ti procesi biti prisutni i u narednim godinama i da se može očekivati smanjenje broja banaka“, kaže Mišić i dodaje da je najvažnije da u tom procesu nijedna banka ne ostvari monopolsku poziciju na tržištu, odnosno da bude održana tržišna konkurencija. „U situaciji kada tržištem dominiraju strane banke, poželjno je da je njihov broj što veći, jer se time smanjuje tržišna moć velikih banaka, koje bi, u protivnom, imale monopolistički položaj na tržištu. Ako bi broj banaka bio sveden na četiri ili pet, na tržištu bi bio prisutan oligopol, jer bi strane banke u potpunosti kontrolisale tržište i određivale cijenu kredita koji bi bili znatno skuplji, jer se one finansiraju iz inostranstva. Potrebno nam je više jačih i većih domaćih privatnih banaka i u tom slučaju bi nam bilo dovoljno četiri ili pet tih institucija, ali činjenica je da se sve domaće privatne banke, prije ili kasnije, ugase“, kaže Đogo.
Agencija za bankarstvo FBiH oduzela je 2013. godine dozvolu za rad Postbanci BH iz Sarajeva i otvorila postupak njene likvidacije. Dozvolu za rad godinu ranije izgubila je i Hercegovačka banka iz Mostara. Na osnovu odluke Agencije za bankarstvo RS 2014. godine likvidirana je Bobar banka Bijeljina, a pred istom sudbinom je i Banka Srpske iz Banjaluke, kojoj je oduzeta dozvola za rad, a rješenje će danas postati pravosnažno.
Izvor: Indicator.ba
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca