Connect with us

FINANSIJE

Ko su najbogatiji Srbijanci?

BEOGRAD – Prva na listi najuspješnijih kompanija u Srbiji, prema „Forbsovoj“ listi, za 2016. godinu je Kostićeva „MK grupa“. 

Objavljeno

 


Na drugom mjestu je „Delta holding“, a treći je „Knez petrol“. Prate ih „Veletabak“, „Viktorija grupa“, „Nelt“, „MPC holding“, DIS, „Farmalogist“ i „Mocart“.

Svi zajedno su ostvarili nepune tri milijarde evra prihoda, što je, kako primjećuje „Forbs“, svega polovina onoga što je Miroslav Mišković nekada sam zarađivao.

„Forbs“ je posljednju listu pravio prema podacima iz finansijskih izveštaja za 2014. godinu, pošto se prošlogodišnji još objavljuju.

Kostićev biznis je u 2014. imao 537 miliona evra prihoda i gubitak od pet miliona evra. Prošle godine je, međutim, upisao prihode od 501 milion evra. Iako je imao pad od 6,7 odsto, Kostić je 2015. završio sa profitom od 47 miliona evra.

Miškovićeva kompanija je u 2014. imala 433,6 miliona evra prihoda, a operativan profit je iznosio 51,1 milion evra. Prošlu godinu su završili sa dobitkom od 43,3 miliona evra, što je pad od 15 odsto.

Iznenađenje na „Forbsovoj“ listi prije dvije godine je bio vlasnik „Knez petrola“ Srđan Knežević. Tada je bio peti, pošto su mu prihodi porasli čak 200 odsto. Danas je na trećoj poziciji. U 2014. godini je imao promet od 334,2 miliona evra, ali je zarada kompanije bila 2,3 miliona evra. Lane su prihodi iznosili oko 331 milion evra, a ove godine planira da dosta nadmaši ove brojke.

Reklama

Velibor Đurović, Ivica Vukelić i Saša Glušac, vlasnici „Veletabaka“, drže četvrtu poziciju. Vlasnici su distributerske kompanije i snabdijevaju tržište, prije svega, duvanskim proizvodima. „Veletabak“ je u 2014. prebrojao 322,6 miliona evra prihoda, više od 70 miliona više nego godinu pre. Sama zarada iznosila je 7,3 miliona evra, 2,4 miliona manje nego u 2013. godini.

Na petoj poziciji su vlasnici „Viktorija grupe“ Zoran Mitrović i Milija Babović. Tu ih smiješta promet kompanije od 306,9 milionja evra. Oni su, međutim, godinu završili u „minusu“ od 15,6 miliona evra. I to je druga godina da su na listi, a da je kompanija u gubitku. Doduše, u 2014. je bio za oko 16 miliona manji nego u 2013.

„Nelt“ je lane debitovao na „Forbsovoj“ listi, a ove je „pao“ za dvije pozicije. Imali su prihode od 244,9 miliona evra.

Petar Matić je ove godinu za jedno mjesto „jači“ nego prošle. MPC je imao prihode od 225,9 miliona evra.

Zoran Tirnanić iz DIS-a je sa ranijeg sedmog mjesta „skliznuo“ za jednu poziciju.

„Farmalogist“ je novo ime na listi. Imali su promet od 176,3 miliona evra.

Reklama

Novi među najvećima je i „Mocart“, lanac kladionica. Imali su promet od 145,5 miliona evra i profit od 5,4 miliona evra.

Knežević najmlađi među uspješnima

Srđan Knežević, vlasnik „Knez petrola“, ima 37 godina, pa je tako najmlađi na ovoj „Forbsovoj“ listi. Njegova kompanija zapošljava 1.500 ljudi. Drže 85 benzinskih stanica širom Srbije, a planiraju da se i dalje šire. „Knez petrol“ već posluje u Bosni i Hercegovini, a ako se ukaže prilika, poslovanje će proširiti i u Hrvatsku. Vlanik je i „Knez agrara“, jedne od najsavremenijih farmi svinja. U taj biznis je uložio šest miliona evra i godišnje proizvodi 100.000 svinja.

 

Izvor: Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu