PRIVREDA
Požar u Kanadi ugrozio naftnu industriju
Proizvodnja je smanjena za milijon do 1,5 milijona barela nafte dnevno, ocjenjuju stručnjaci. To je oštar pad u odnosu na oko 2,5 milijona barela dnevno kolika je bila proizvodnja prije početka požara prošle nedelje.
Veliki požar u Kanadi prisiljava tamošnje proizvođače na smanjenje proizvodnje nafte u najgorem mogućem trenutku za tu zemlju, u kojoj energetski sektor čini 10 posto bruto domaćeg proizvoda i u kojoj je već nekoliko hiljada ljudi ostalo bez posla zbog niskih cijena nafte. Dok vlasti upozoravaju da bi požar mogao potrajati još mjesecima ukoliko ne padnu veće količine oborina, ekonomisti predviđaju stagnaciju kanadske ekonomije u drugom tromjesečju.
Mnoge nafte kompanije iz pokrajine Alberta, koja je bogata naftnim pijeskom, prekinule su ili znatno smanjile poslovanje zbog požara, te evakuisale zaposlene nakon što se vatra približila njihovim postrojenjima.
Ukupno je oko 100.000 ljudi bilo prisiljeno napustiti svoje kuće u gradu Fort McMurray koji je teško pogođen požarom, a među njima i hiljade radnika iz naftne industrije.
Proizvodnja je smanjena za milijon do 1,5 milijona barela nafte dnevno, ocjenjuju stručnjaci. To je oštar pad u odnosu na oko 2,5 milijona barela dnevno kolika je bila proizvodnja prije početka požara prošle nedelje.
To smanjenje predstavlja trećinu ukupne kanadske proizvodnje, ističu analitičari. To međutim nije kraj lošim vijestima.
Tokom protekle dvije godine naftne kompanije, pogođene padom cijena nafte, otpustile su veliki broj radnika, dok je ekonomija pokrajine Alberta, u kojoj sektor prirodnih resursa čini trećinu BDP-a, palo u recesiju.
Samo u aprilu izgubljena je 21.000 radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti porasla na 7,2 posto, što je dvostruko više od stope u razdoblju prije naftne krize. Lokalna vlada planira u ovoj godini prikupiti 1,4 milijarde kanadskih dolara na ime naknada od nafte, u odnosu na 9 milijardi kanadskih dolara u prošloj godini.
Posljedice požara očekuju se i na nacionalnom nivou. Glavni ekonomista Bank of Montreal Douglas Porter očekuje da će kanadska privreda stagnirati, dok je ranije prognozirao rast od 1,5 posto. Upozorava pritom da bi najnovija predviđanja mogla biti revidirana na niže.
“Procjene moramo provjeravati gotovo svake nedelje, kada vidimo kakve su posljedice za proizvodnju nafte. U ovom trenutku pretpostavljamo da se proizvodi oko milijon barela nafte dnevno manje, a situacija bi se mogla dodatno pogoršati” , rekao je Porter.
U aprilu je centralna banka Bank of Canada revidirala na više prognozu kanadskog rasta za ovu godinu, na 1,7 posto, u odnosu na januarskih 1,5 posto. Međutim, čini se da će je morati sniziti.
Očekuje se i da će troškovi osiguranja od požara također biti veliki i da bi mogli dostići 9 milijardi kanadskih dolara.
Naftne kompanije koje posluju u regiji ističu da će brzo ponovno početi s radom kada situacija bude sigurna.
Prošle godine su dva požara u regiji prisilila naftne kompanije da zaustave 10 posto proizvodnje, ali su nakon dvije nedelje ponovno pokrenule poslovanje.
Ovaj put, međutim, stvari su potpuno drugačije. ‘Situacija je puno složenija nego što je bila prije. Velika razlika je u tome što je ovaj put evakuisana cjelokupna radna snaga’, zaključio je Porter.
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca