PRIVREDA
Srbija u vrhu u proizvodnji malina
SRBIJA – Ministar privrede Željko Sertić izjavio je da je Srbija je prošle godine izvezla 110.000 tona maline i ostvarila 280 miliona dolara dobiti.
„Srbija se nalazi na vrhu svjetske liste po proizvodnji maline i drugog voća. Možemo da budemo ponosni na naše proizvodjače, jer znamo šta je borba na svjetskim tržištu i koliko je potrebno rada i trud za te rezultate kada nema više barijera na svjetskom tržištu“, rekao je Sertić.
On je otvarajući Desetu svetsku konferenciju proizvođača i prerađivača maline naveo da će Vlada Srbije investirati u prerađivačke kapacitete kao i nove zasade malina, ali i raditi na edukaciji poljoprivrednih proizvođača, da bi se spriječili problemi u lancu proizvodnje.
„Pokušaćemo proboj na britansko, američko i rusko tržište s našim partnerima iz Kine. Njihova delegacija u Šapcu danas broji oko 20 ljudi“, kazao je ministar.
Predsjednik Svjetske organizacije proizvođača i prerađivača maline Antonio Dominges kazao je da je Svjetska organizacija proizvođača i prerađivača maline nastala zbog zajedničkog interesa proizvođača da razmenjuju iskustva i znanja u proizvodnji tog voća.
Dominges je naglasio da je proizvodnja maline i društeveno odgovorna, jer upošljava mnogo radnika, a ponekad i cijele porodice.
On je potvrdio i da prema podacima te organiizacije Srbija proizvodi oko 110.000 tona maline, što je više od četvrtine svjetske proizvodnje od 420.000 tona.
Deseta svjetska konferencija proizvođača i prerađivača maline na kojoj učestvuje oko 300 proizvođača iz 17 zemalja svijeta traje do 11. maja. Organizator te trodnevne manifestacije je Poslovno udruženje hladnjačara Srbije i Svjetska organizacija Proizvođača i prerađivača maline (IRO).
Svjetska konferencija proizvođača i prerađivača maline se organizuje svake druge godine, a posljednje dvije su održane u Kini i Čileu, gde je akcenat bio na sprovodjenju Programa promocije maline u svijetu, dok je Srbija bila organizator Pete svjetske konferencije proizvodjača i preradjivača maline 2006. na Zlatiboru.
Članovi Svjetske organizacije IRO – pored Srbije, jesu i Australija, Bugarska, Kanada, Čile, Kina, Engleska, Francuska, Madjarska, Poljska, Škotska i SAD.
Izvor: Beta
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
PRIVREDA
Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
PRIVREDA
Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Mask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prije
Više od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prije
EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
INVESTICIJE2 meseca prije
Banjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke