Connect with us

PRIVREDA

Šta će svijet s viškom čelika?

Pitanje viška čelika na tržištu se mora pod hitno riješiti, poručili su lideri G7, kritikujući istovremeno vlade koje doprinose prezasićenosti tržišta čelikom.

Objavljeno

 

 

„Smatramo da globalni višak kapaciteta u industrijskim sektorima, naročito u sektoru čelika, predstavlja gorući strukturni izazov sa globalnim implikacijama“, navodi se u deklaraciji objavljenoj po završetku zasijedanja G7 u Japanu, prenosi agencija Frans pres.

Ovo pitanje, kako se dodaje, mora da bude pod hitno riješeno ukidanjem politika koje narušavaju tržišne uslove i kroz unapređenje funkcionisanja tržišta. 

„Posebno smo zabrinuti povodom pitanja dodjele subvencija i drugih vidova podrške vlada i državnih institucija koje narušavaju uslove na tržištu i doprinose globalnom višku kapaciteta“, navodi se u dokumentu. 

Evropska unija je početkom ovog mjeseca saopštila da bi odluka o dodjeli statusa tržišne ekonomije Kini u Svetskoj trgovinskoj organizaciji bila neprihvatljiva zbog potencijalnog gubitka radnih mjesta u evropskom sektoru čelika, podseća francuska agencija. 

Dodjela statusa tržišne ekonomije Kini bi, kako ocjenjuje AFP, otežala vodećim svjetskim ekonomijama bitku sa zvaničnim Pekingom u vezi sa njegovim navodno nezakonitim trgovinskim praksama. 

Iako Kina nije bila uključena u izradu završne deklaracije G7 o prekomjernim zalihama čelika, jedan neimenovani japanski zvaničnik je izjavio da je ta zemlja, kao vodeći svjetski proizvođač čelika, vodila privatne razgovore o ovom pitanju. 

„Lideri G7 moraju imati blisku komunikaciju kako bi osigurali da Kina poštuje međunarodne trgovinske propise“, izjavio je japanski premijer Šinzo Abe. 

Nezadovoljni proizvođači čelika su nedavno apelovali na zvaničnike Evropske unije, koja je drugi najveći proizvođač čelika u svijetu, da slijedi primjer SAD kažnjavanjem Kine visokim carinskim stopama. 

SAD su u martu uvele carinu od skoro 300 odsto na uvoz hladno valjanog kineskog čelika koji se koristi za izradu auto-delova, dok je EU uvela carinu od 20 odsto za iste proizvode, navodi AFP.

 

Izvor: Tanjug

Nastavite čitati

BIZNIS

Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Objavljeno

 

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.

Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.

Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.

Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.

U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.

Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.

Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.

Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.

Nastavite čitati

BIZNIS

Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Objavljeno

 

Republika Srpska je u prvom kvartalu ove godine ostvarila ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene sa inostranstvom od blizu tri milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 83,6 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Pokrivenost uvoza izvozom od 83,6 odsto drugi je najbolji rezultat Republike Srpske kada se poredi sa prva tri mjeseca prethodnih godina.

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.

Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.

U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.

Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.

Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.

U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.

Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.

On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.

Nastavite čitati

PRIVREDA

Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Objavljeno

 

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)

Nastavite čitati

U trendu

© 2023 Privrednik. Sva prava zadržana. Developed by adsoft.