Connect with us

FINANSIJE

Šta se to događa bankama?

Da takva bojazan nije sasvim neutemeljena, potvrđuju rezultati o poslovanju velikih evropskih banaka.

Objavljeno

 


Izvor:

Dvije banke s najvećim ugledom, Deutsche Bank i Credit Suisse, izgubile su od početka ove godine 33 odnosno 35 odsto svoje vrijednosti. Tržišna vreijdnost Unicredita, prepolovila se, dok su Erste banka i Intesa Sanpolo, vlasnica Privredne banke, izgubile po četvrtinu svoje vrijednosti.

Pri tome valja imati na umu da su zbog krize akcije tih banaka već prošle godine izgubile na vrijednosti. Na primer, strmoglavi pad vrijednosti italijanskih banaka započeo je 2015. kada je Evropska centralna banka zatražila šire informacije o broju i veličini odobrenih loših kredita.

Pad prihoda i profita

Švajcarska banka UBS, jedna od najvećih i najuglednijih bankarskih institucija na svijetu, objavila je da je u prva četiri mjeseca ove godine ostvarila neto profit od 707 miliona švajcarskih franaka, što je znatno manje od zarade iz prošle godine: u istom periodu 2015. zabilježila je neto zaradu od skoro dvije milijarde franaka.

Operativni prihod pao je sa 8,84 milijarde iz prošle godine na 6,83 milijarde švajcarskih franaka 2016. godine. Kako je i operativni profit prije poreza pao za 41 odsto, u samo nekoliko sati, nakon što su objavljeni ti porazni podaci, vrijednost akcija UBS-a pala je za dodatnih šest odsto.

Rekordno niske kamate za štednju

Reklama

Andreas Brun, analitičar ciriške kantonalne banke, ocijenio je te rezultate kao ozbiljan promašaj u svim važnim dijelovima bankarskog poslovanja, dodajući da negativni trendovi nisu zaustavljeni te da će ova godina biti još gora. Ipak, UBS je spasilo1,36 milijardi franaka koje je ta banka zaradila u Aziji i to je jedina svijetla tačka u poslovanju te velike švajcarske finansijske institucije.

Poslovanje švajcarskih banaka, nekada najsigurnijih luka za svjetske bogataše, postalo je tako krajnje upitno. Zbog rekordno niskih kamata, od 0 do 1,5 procenata, više se ne isplati držati novac u bankama. Dodatni je problem što sve češće banke propisuju i negativne kamate, što znači da naplaćuju štedišama čuvanje novca na svojim računima.

Italijanski fond za spas malih banaka

Zbog teškog stanja bankarskog sektora u Italiji, Vlada u Rimu osnovala je fond Atlante koji treba pružati pomoć u rekapitalizaciji malih, slabijih banaka. Vlada tvrdi da je taj fond u vlasništvu privatnih finansijskih institucija, da će pomagati bankama gotovinom kako bi lakše prebrodile krizu te da u tom kapitalu nema državnog novca.

Fond Atlante preuzeo je ovih dana 92 odsto akcija Banca Popolare di Vicenza nakon što su akcionari i štediše izvukli iz banke milijardu i po evra u gotovini. Premda je izneseno svega 7,66 odsto osnovnog kapitala, akcionare i štediše uhvatila je panika, pa je najavljeno da će Atlante preuzeti sve akcije koje na berzi neće naći kupca. Tako će fond Atlante steći vlasništvo nad 99,33 odsto bankovnog kapitala.

Injekcija od 300 milijardi evra

Reklama

Iako Vlada u Rimu tvrdi da će tim fondom spriječiti kolaps malih banaka, u to malo ko vjeruje: procjenjuje se, naime, da je italijanskom bankarskom sektoru potrebna finansijska injekcija od 300 milijardi evra da se riješi problem loših i nenaplativih kredita. Stoga ne čudi što je Joseph Oughourlian, suosnivač Amber Capitala, izjavio da se problemi nastavljaju, te da će 2016. biti teška za mnoge evropske banke.

Stefano Prosperi, iz CEO Kairos Investment Managementa, takođe je vrlo pesimističan oko stanja u italijanskom bankarskom sektoru: tvrdi da je to tržište među najgorim u Evropi te da nije vreme za dugoročno poslovanje u toj državi.

Problema nisu lišene ni britanske banke. HSBC banka, najveća finansijska i bankarska institucija na svijetu sa sjedištem u Londonu sa 85.000 zaposlenih, najavila je otpuštanje 20.000 radnika. Barclays banka, koja takođe posluje iz Londona, objavila je da će ukinuti 1.000 radnih mjesta (Credit Suisse, uz dosadašnjih 2.000, najavljuje još 4.000 otkaza).

Omanji potop u slučaju Brexita

Britanskom bankarskom sektoru mogla bi se uskoro dogoditi mnogo veća katastrofa. Ako Englezi na referendumu odluče da njihova zemlja izađe iz Evropske unije, u tom slučaju, predviđaju stručnjaci, Velika Britanija ostaće bez 100.000 radnih mesta u finansijskom sektoru. Toliko će se, naime, radnih mjesta iz finansijskog sektora preseliti u evropske države. Samo Deutsche Bank ima u Engleskoj više od 9.000 zaposlenih.

Takva kriza rezultat je, prije svega, niske cene nafte, niskih kamata, loših kredita, ukupne ekonomske krize, ali i bahatosti finansijske oligarhije koja je odlučivala ne samo o sudbinama pojedinaca i komapnija, nego i cijelih država, ali i ukupne svjetske privrede.

Reklama

 

Izvor: B92

Nastavite čitati

BIZNIS

Telekom Srpske ili BH Telecom: Ko trenutno vrijedi više!?

Objavljeno

 

Od

Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.

Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.

To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.

Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.

Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.

Reklama

Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.

Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.

biznisinfo.ba

Nastavite čitati

FINANSIJE

Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM

Objavljeno

 

Od

Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.

Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.

Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.

Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.

Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.

Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.

Reklama

Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.

Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.

On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.

To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Vlada Srpske će sutra saopštiti iznos najniže plate

Objavljeno

 

Od

Vlada Republike Srpske saopštiće u četvrtak koliko će iznositi najniža plata za 2024. godinu. To neće biti 1.050, ali ni 750 maraka, rekao je premijer Srpske Radovan Višković i najavio da će pomoći privrednicima koji dokažu da trpe štetu zbog njihove odluke u vezi povećanja minimalca.

On je ranije pozivao poslodavce i sindikat i dao im rok do kraja godine da se dogovore u vezi sa iznosom najniže plate za iduću godinu, a šanse za takvo nešto su ravne nuli.

Nećemo čekati dalje. Na sjednici Vlade Srpske u četvrtak donijećemo odluku o najnižoj plati. Imao sam želju da to urade socijalni partneri, kojima je to i posao. Očigledno je lakše da to oni ne urade, jer će onda imati razloga da napadaju Vladu. Navikli smo na to. Napadaće – poručio je Višković.

Naveo je da rješenje Vlade o pitanju najniže plate neće biti ni jedno ni drugo koje se spominjalo u javnosti, odnosno poslodavci traže da to bude 750 KM, a predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je zagovarao iznos od 1.050 maraka.

Na pitanje da li će minimalac biti neka sredina između tih prijedloga, Višković je naveo da se može tako reći.

Imaćemo i obrazloženje za taj iznos minimalca. Imamo spremnu odluku i ona će biti poznata u četvrtak. I ta odluka će biti dakle na snazi od 1. januara iduće godine – poručio je Višković, koji nije želio da otkriva koji će to iznos najniže plate biti koji će donijeti republička Vlada.

Reklama

Osvrnuo se i na to da je više puta socijalne partnere pozivao da se dogovore o iznosu najniže plate i da će njihov dogovor Vlada Srpske podržati te da neće biti remetilački faktor.

Očigledno ne žele. I to treba da bude poruka građanima i radnicima. Ne mogu oni da peru prljav veš preko premijera i Vlade, ali pokušaće to da rade. Pratimo regiju i okruženje po ovim parametrima i zadržaćemo taj odnos – poručio je Višković.

Premijer Srpske je i na jučerašnjem sastanku sa ministrima razgovarao o temi najniže plate.

Želio sam da čujem i njihov stav, da podijelimo sve informacije koje ima bilo ko od njih u datom trenutku, odnosno da dođemo do nekog rješenja koje će biti najbolje i za jedne i druge. Vjerovatno će biti nezadovoljni i jedni i drugi. Ali mi moramo računati i da zadržimo radnike – poručio je Višković za Glas Srpske.

Naglasio je i da sa druge strane Vlada Srpske ne može samo zastupati stav „dajte vi plate“.

Možemo reći i da minimalac bude 2.000 KM, ali ako neko to ne može platiti, to će biti najveća šteta za radnike, jer će ostati bez posla. Moramo voditi računa da se ne svrstavamo na stranu ni jednih ni drugih nego da na osnovu činjenica, pokazatelja te realnih procjena dođemo do tog iznosa. Tako da ćemo to uraditi i sada – poručio je Višković.

Reklama

Navodi i da će vjerovatno odlukom Vlade Srpske o iznosu najniže plate biti pogođeni određen broj radnika i privrednika.

Pratićemo i analizirati i tražiti najbolji trenutak da im se pomogne. Ne može 290.000 radnika biti talac neke djelatnosti koje zaista imaju problema. Dakle ako naša odluka bude neke djelatnosti pogodila, onda ćemo im pomoći. Naravno sve to će morati dokumentovati, dokazati i potkrijepiti činjenicama – zaključio je Višković i dodao da ne može neko samo reći da ima problem zbog rasta minimalca u Srpskoj, već da će to morati i da dokaže.

Nastavite čitati

U trendu