FINANSIJE
Štedišama iz BiH nije uplaćena nijedna marka
BANJALUKA, SARAJEVO – Isplata stare devizne štednje Ljubljanske banke hrvatskim štedišama počela je u februaru i već je pri kraju, dok štedišama iz BiH još nije uplaćena nijedna marka.
Razlog za takvo stanje je, kako nam je rekao Iztok Grmek, ambasador Slovenije u BiH, to što bh. vlasti, pozivajući se na Zakon o zaštiti ličnih podataka, nisu dostavile slovenačkoj strani informacije o štedišama, datumu kada je račun otvoren, novčanom iznosu i slično.
„Pare za isplatu su spremne i čekaju na računu u Sloveniji, ali prije toga mi moramo dobiti dokumentaciju depozita svakog štediše, a to nam vlasti ne daju, jer po zakonu nemaju pravo da daju podatke svojih građana. Razumijem građane, ali mi smo spremni, samo čekamo od bh. strane da potvrdi kada odabrana firma može doći i skenirati sve podatke iz arhive u Sarajevu i poslati nam ih“, rekao je za „Nezavisne“ Grmek.
On kaže da nakon toga slijedi obrada podataka, njihova provjera, zaračunavanje kamate te zaključak upravnog postupka.
„Nakon svega navedenog, u roku od 30 dana novac bi trebalo da bude na računima štediša bez ikakvih poteškoća“, kaže on.
Nažalost, da građani neće tako brzo dočekati svoj teško zarađeni novac, potvrđuje i nekoordinisanost nadležnih.
Naime, iz Ministarstva finansija BiH kažu da je prava adresa za ovo pitanje Ministarstvo inostranih poslova s obzirom na to da se radi o sprovođenju presude Evropskog suda za ljudska prava koju prate oni i Savjet ministara.
Na drugoj strani, iz Ministarstva inostranih poslova telefonski su nam poručili kako je resor finansija zadužen za staru deviznu štednju.
A o očaju u kojem se nalaze građani koji čekaju isplatu svojih ušteđevina najbolje svjedoči slučaj Redžepa Bajramovića, koji se prekjuče popeo na krov slovenačke ambasade i prijetio da će skočiti.
Iz Udruženja građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori kažu da potraživanja iz FBiH koče isplatu, jer je u ovom entitetu bilo dozvoljeno trgovati papirima Ljubljanske banke, što je dovelo do raznih mahinacija.
„Problem je u Federaciji BiH, moćnici su papirima devizne štednje Ljubljanske banke pokupovali akcije preduzeća, izvršili razne privatizacije i slično, a sad hoće ponovo da ih naplate. Naravno, Slovenci to ne daju, oni hoće čiste račune i da se tačno zna kome treba biti isplaćeno, a kome ne, pa će i početi isplatu“, kaže Svetozar Nišić, predsjednik Upravnog odbora ovog udruženja, kojem je u Sloveniji ostalo 300.000 KM, a u Jugobanci 97.000 evra glavnice, bez dvadesetogodišnje kamate.
Prema njegovim informacijama, ukupna suma koju potražuju ojađene štediše iz BiH je nešto oko pola milijarde evra.
Amila Omersoftić, predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH, kaže da se bh. štediše nalaze u klinču između dvije države, BiH i Slovenije.
„Mi smo sve podatke poslali, ali sada Slovenci izmišljaju neke uslove koji nemaju nikakvog osnova, traže provjeru identiteta, ne vjeruju ličnoj karti BiH, čiju je kopiju svako od nas poslao odmah, pa nema šta neće tražiti samo da ne isplate pare narodu“, kaže Omersoftićeva.
Da ni naši predstavnici u nadležnim resornim ministarstvima nisu previše angažovani na ovom polju, pokazuje i činjenica da štediše uopšte nemaju informaciju koji su to novi uslovi koje je slovenačka strana tražila od BiH.
„Oni su tražili neke podatke, ali ne od nas nego od države, a država neće ništa da kaže, kada god smo ih pitali i tražili informacije, odgovor nismo dobili. Mi čak ne znamo ni najmanji detalj iz njihovih zahtjeva“, ogorčeno i ljuto priča Omersoftićeva, koju je informacija da su predstavnici BiH prije nekih 15 dana imali sastanak sa slovenačkim izaslanicima iznenadila, jer udruženja o sastanku nisu imala informaciju.
Izvor: Nezavisne.com
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca