Connect with us

FINANSIJE

Svjetska banka u BiH u 2016. planira finansijski zamah od 236 miliona KM

Svjetska banka, jedan od najvažnijih međunarodnih finansijskih partnera BiH, prema raspoloživoj dokumentaciji, planira novi finansijski zamah u BiH težak 137,8 miliona dolara, odnosno 236 miliona KM!

Objavljeno

 


 

EIB i EBRD

Povodom najave šefice Svjetske banke u BiH Tatjane Proskurjakove da je ova finansijska institucija osigurala 113 miliona KM za gradnju ceste Stolac – Neum, kojom bi se konačno svi krajevi BiH povezali s njenim jedinim gradom na moru, istražili smo i ostale projekte koji su u pripremi.

Naime, u planu su ukupno četiri projekta u iznosu od 236 miliona KM, koja će uskoro biti realizovana. Najkrupniji se odnosi na modernizaciju cesta u Federaciji BiH, u koji spada i gradnja brze ceste Stolac – Neum. Projekt je težak 174 miliona KM. Svjetska banka će dati 113 miliona KM, a ostatak, prema projektnoj dokumentaciji, dolazi od Evropske investicijske banke (EIB).

Kako stoji u dokumentima koji su poslani bh. institucijama, ovim sredstvima predviđeno je finansiranje građevinskih radova, odnosno dovršetka gradnje nove trase M-17.3 Neum – Stolac, ali i rekonstrukcija drugih cesta, mostova i tunela diljem FBiH. Navodi se da bi ovaj projekt trebao biti proveden u periodu od pet godina.

Drugi po veličini projekt, čija ukupna vrijednost iznosi 94 miliona KM, tiče se podrške Svjetske banke programu zapošljavanja u oba entiteta. Međutim, većina podrške u ovom projektu dolazi od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i to u iznosu od 85 miliona KM.

Reklama

U opisu projekta, između ostalog, navedeno je da će se on fokusirati na poboljšanje pristupa poslovima na tržištu rada. Ovaj projekt doprinijet će svojevrsnoj reformi biroa za zapošljavanje te efikasnijem zapošljavanju stanovništva.

Podrška zdravstvu

Zahvaljujući EBRD-u, za projekt podrške zdravstvenom sektoru bit će izdvojeno 37 miliona KM. Projekt se odnosi na poboljšanje efikasnosti i kvaliteta zdravstvenih usluga putem jačanja sistema, poboljšanja usluga zdravstvenih institucija, te sistema javnih nabavki u ovom sektoru. U konačnici, 420.000 KM bit će investirano u modernizaciju statističkih agencija.

Trenutno se provodi 15 projekata u vrijednosti od 420 miliona dolara, odnosno 720 miliona maraka. Jedan od njih završava se narednog mjeseca i odnosi se na jačanje finansijskog upravljanja i kontrole. Pokrenut je u junu 2015., a bit će završen 30. juna ove godine. Projekt je koštao 290.000 KM.

Projekt hitni oporavak nakon poplava, koji je težak 171 milion maraka, započeo je 30. juna 2014., a trebao bi biti okončan do kraja 2018. Prema projektnoj dokumentaciji, on obuhvata tri komponente: prioritetnu nabavku uništene robe, obnovu ključne infrastrukture, pružanje tehničke pomoći za izgradnju kapaciteta radi otpora na katastrofe.

„Drina – projekt zaštite od poplava“ započeo je 16. maja 2014., a završava 31. decembra 2019. On košta 48 miliona maraka, a riječ je o finansiranju radova na zaštiti od poplava na području Bijeljine i Goražda.

Reklama

Jedan od važnijih projekata, koji je uveliko u toku, odnosi se na energetsku efikasnost. Počeo je 13. maja 2014., a završava 30. juna 2018. Košta 54 miliona maraka, a predviđa ulaganje u energetsku efikasnost u javnim objektima, školama, bolnicama.

U toku je i implementacija projekta održivog upravljanja šumama i krajolicima, koji je započeo 15. januara 2014., a vrijedan je 9,5 miliona KM i trebao bi biti završen 31. maja 2019. Također, trenutno se provodi i važan projekt Svjetske banke koji se odnosi na upravljanje čvrstim otpadom. On je započeo 12. decembra 2012., ali njegov završetak još nije definisan, a vrijedan je 10,2 miliona KM.

Projekt registracije nekretnina, koji je započeo 25. oktobra 2012., a završava 31. jula 2018., vrijedi 34,1 miliona KM. Cilj je registracija nekretnina s usklađenim katastrom i zemljišnim knjigama, te usklađivanje podataka o zemljištu.

Kada je riječ o ostalim projektima koji se trenutno provode, treba izdvojiti finansijsku podršku malim i srednjim preduzećima u iznosu od 205 miliona KM, zatim razvoju navodnjavanja u iznosu od 80 miliona KM, poboljšanju kvaliteta infrastrukture i investicione klime, za šta je izdvojeno 6,4 miliona KM.

Među ostalim projektima su podrška upravljanju otpadnih voda u Sarajevu u iznosu od 63 miliona KM, pristupu finansiranja privrede u iznosu od 120 miliona KM, zatim projekt poljoprivrednog i ruralnog razvoja, vrijedan 62 miliona KM, te zaštite kvaliteta vode u iznosu od 34 miliona KM.

Vrijednost projekata po godinama

Reklama

2012. – 280 miliona KM

2013. – 68 miliona KM

2014. – 277 miliona KM

2015. – 85 miliona KM

 

Izvor: Avaz

Reklama

 

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu