Connect with us

PRIVREDA

Trećina zaposlenih u RS jede budžetski hljeb, niko neće u realni sektor

BANJALUKA – Dok se za gradske uprave, razne državne institucije i druga uhljebljenja traži mjesto viška, a na konkurs za nekoliko desetina radnika prijavi njih više od 1.000, u realni sektor, gdje bi trebalo zasukati rukave, neće niko.

Objavljeno

 


Izvor:

Tako je nedavno više od 1.100 zahtjeva potencijalnih kandidata pristiglo na konkurs Gradske uprave grada Banjaluka kojim se tražio 41 novi radnik.

U isto vrijeme firma „Prijedorčanka“, koja se godinama bavi proizvodnjom rakija, voćnih destilata, koncentrisanih sokova od voća i povrća, na svoj konkurs za nove radnike nije dobila nijednu prijavu.

„Tražili smo četvoricu traktorista i nekoliko voćara, niko nam se nije javio. Džaba redovna plata, prijava, smještaj i hrana“, priča Nikola Vukelić, vlasnik, i dodaje da ni inženjeri neće u voćnjak i oni čekaju kancelariju.

„Da tek vidite kako to izgleda u sezoni branja, to su sve ljudi sa 60 pa i više godina, nigdje mladog čovjeka nema. Za koju godinu mi nećemo imati radnika i majstora, šta sa voćnjacima kada nema ko raditi u njima“, kaže on.

U Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske trenutni broj nezaposlenih na evidenciji je 134.527 osoba, a u isto vrijeme procjene stručnjaka kažu da oko trećina zaposlenih u RS jede budžetski hljeb.

Ovako stanje nepovoljno utiče na dvije stvari, prvo što opterećuje ionako preopterećene i prazne budžete, a drugo što sve manje radnika u realnom sektoru, to jest proizvodnji, privredi, građevini i sličnim granama, znači i sve manje profita, uplate PDV-a, rast BDP-a i na kraju ekonomskog rasta i jačanja.

Reklama

Pero Ćorić, direktor Sektora granskih udruženja u Privrednoj komori RS, kaže kako je suština problema u tome da je preopterećen sistem nagrađivanja, jer su plate u javnoj upravi daleko veće nego u javnom sektoru.

„U privrednim subjektima se ne plaća diploma, nego rad i znanje, a ovamo znanja ne moraš imati previše, ali se plata obračunava po stepenu. Tako da nije rijedak slučaj da u određenoj firmi imate radnika koji ima veću platu od inženjera. Zašto? Pa zato jer je gazda procijenio da on radom, znanjem i iskustvom više doprinosi firmi nego ovaj drugi“, kaže Ćorić.

Istini za volju, na konkurse u Tvornici obuće „Bema“ uvijek stiže dovoljno prijava, ali ne struke koje bi trebalo.

Kako kaže Marinko Umičević, direktor, obućara nema pa da ga platiš suvim zlatom.

„Sad primamo 50 radnika, ali nema obućara. Nijedan se nije javio, a ja više ne mogu da plaćam prekvalifikacije. Nemam ni inženjera da ga zlatom platim. Pored ovih 50 radnika treba mi i deset modelara i kreatora koje hoću da pošaljem u Italiju da nauče kako se radi, da vide nove trendove, ali nijednog nema, i šta sada da radim i s kim“, priča Umičević.

On je istakao i činjenicu da i pored toga što grad svakog đaka koji upiše srednju obućarsku stipendira sa 150, a „Bema“ sa 100 KM, djeca ovu školu zaobilaze u širokom luku.

Reklama

„To je odraz stanja u društvu, kod nas je misao života da se završi fakultet, a ako nema posla poslije, kao što obično i nema, onda dođeš do doktorata bez dana iskustva i rada“, ogorčeno govori Umičević.

Spasoje Albijanić, direktor firme „Monting-montaža“ iz Bijeljine, potvrđuje riječi prethodnih sagovornika.

„Mi imamo nevjerovatnu pojavu, a to je da bi svi mladi da rade, ali da u stvari ne rade ništa. Svi maštaju o kancelariji, fotelji i ako može kako, u 11 da se dođe na posao, a u realnom sektoru moraš raditi da bi opstao“, kaže Albijanić.

 

Izvor: Nezavisne.com

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu