INVESTICIJE
Trnovitim putem do realizacije energetskih projekta u BiH
Strani investitori koji ulažu u energetski sektor u Bosni i Hercegovini nailaze na veliki broj prepreka, tako da put od ideje do realizacije trnovit, pun padova i uspona. Cijeli proces kako u Federaciji, tako i u Repuplici Srpskoj odvija se fazno.
Kako bi se krenulo sa projektom najprije je potrebno krenuti sa Studijom izvodljivosti, upisom u registar projekta u ispitivanju, potom krenuti sa idejnim projektom za koji je potrebna prethodna vodna saglasnost, saglasnost za lokaciju (javna i komunalna preduzeća) okolinska dozvola (Studija uticaja na okoliš), prethodna elektroenergetska saglasnost, načelna saglasnost za priključenje.
Nakon pribavljanja svih navedenih dozvola slijedi ishođenje urbanističke saglasnosti. Potom glavni projekat, vodna saglasnost, riješenje o imovinsko pravnim odnosima, suglasnost na projektnu dokumentaciju – usklađenost sa Zakonom o električnoj energiji, energetska dozvola, uslovi za priključak, elektroenergetska saglasnost, ugovor o priključenju.
Kada se sve pomenute dozvole prikupe na redu je odobrenje za građenje, odnosno faza izgradnje.
U fazi izgradnje potrebno je izvršiti upis u registar projekata u izgradnji, sticanje statusa potencijalnog privilegovanog proizvođača, predugovor o otkupu električne energije iz OIEiEK.
Potom slijedi Izvedbeni projekat, izgradnja, projekat izvedenog stanja, vodna dozvola, ugovor o priključenju, odobrenje za priključenje, vodna dozvola.
U zadnjoj fazi, odnosno fazi korištenja investitor treba da dobije odobrenje za upotrebu, dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje, status kvalificiranog proizvođača, upis u registar građevinskih projekata, status privilegovanog proizvođača i ugovor o otkupu.
Elmira Pašagić, pravna ekspertica koja je učestovala u izradi USAID – ovog Izvještaja o režimu ishođenja dozvola i preprekama za ulaganje u energetske infrastrukturalne projekte u BiH kaže kako je tokom izrade izvještaja, identificirano da je potrebno prikupiti preko 50 dozvola (odobrenja, saglasnost) u jednom postupku izgradnje energetskog postrojenja, pri čemu nadležni organi često traže neki novi dokument.
Pojašnjava, kako se na ovaj način probijaju zakonom utvrđeni rokovi i postupak prolongira i po nekoliko godina.
„Upustva o tome gdje i kako investirati u energetski sektor u BiH sa objašnjenjem dozvola i koraka u postupku ishođenja ne postoje ni na jednom nivou vlasti u BiH“, kaže Pašagić.
Probleme oko pribavljanja dozvola nemaju samo strani investitor. Problem prati i javna preduzeća, odnosno elektroprivrede u BiH.
Savjetnik generalnog direktora Elektroprivreda Bosne i Hercegovine Emir Aganović za Akta.ba kaže kako se oni nalaze i u težoj poziciji od stranih investitora.
„Sve je vrlo je komplikovano, tako da i u slučajevima kada je sve idealno trebate potrošiti dvije godine za najmanji projekat. Ako se radi o kompleksnijem, projektu onda je situacija još teža, jer je puno nivoa, a jedna dozvola uslovljava drugu i tako u krug“, kaže Aganović, smatrajući kako se po pitanju ishođenja dozvola stvari moraju hitno mijenjati.
Da se stvari moraju mijenjati slaže se i Pašagić, navodeći kako je sedam preporuka izneseno u Izvještaju za režim ishođenja dozvola u BiH koji bi bio pogodniji za investitore. Neke od tih preporuke su, jedno koordinaciono tijelo sačinjeno od predstavnika svih nadležnih organa za izdavanje dozvola, obavezna preliminarna analiza (koje dozvole su potrebne i ko ih izdaje, koju dokumentaciju treba dostaviti investitor i koji su rokovi za provođenje aktivnosti u postupku), integrisan pristup izdavanja dozvola, rano učešće javnosti u postupku izdavaja okolišne dozvole.
„Sve ove preporuke mogu skratiti trajanje postupka“, kaže Pašagić.
Izvor: Akta.ba
Njemački tehnološki gigant Bosh je napravio posao vrijedan milijarde evra – najveći, kako kaže, u istoriji kompanije.
Poslovodstvo u Gerlingenu kod Štutgarta je preciziralo da je riječ o klimatskoj i tehnologiji grijanja.
Grupa planira da od irske kompanije Johnsons Controls preuzme globalni biznis grijanja, ventilacije i erkondišn solucija za stambene i male poslovne zgrade.
Bosch istovremeno namjerava da kupi zajedničko preduzeće Johnsons Controlsa i japanskog industrijskog konglomerata Hitachi.
Akcionari i nadzorni odbor Boscha su odobrili transakciju i obavezujući sporazumi potpisani su u utorak.
Cijena je osam milijardi dolara, a posao će se završiti u roku od 12 mjeseci, ako regulatori daju zeleno svetlo.
Izvršni direktor Štefan Hartung je istakao da je transakcija najveća u istoriji kompanije.
Firme koje Bosch planira da kupi su prošle finansijske godine imale promet od oko četiri milijarde evra i širom svijeta oko 12.000 zaposlenih.
Kupovina obuhvata 16 fabrika i 12 razvojnih centara u više od 30 država. Bosch akvizicijom, naveo je, posebno jača svoju tržišnu poziciju u Sjedinjenim Državama i Aziji.
Prvi alternativni investicioni fond u Bosni i Hercegovini počinje sa radom, što znači da od danas preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća imaju alternativni izvor za finansiranje svojih potreba i svog poslovanja.
Zaključno sa 02.07.2024. godine uspješno je završena početna ponuda udjela za Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima sa privatnom ponudom „MS Loans“. Pravilima Fonda bilo je predviđeno da početna ponuda može da traje 90 dana, međutim potrebni iznos sredstava od 1.000.000 KM je prikupljen u dosta kraćem roku, čime je okončana početna ponuda udjela.
„MS Loans“ je prvi alternativni investicioni fond u Bosni i Hercegovini, a Fond će davati zajmove mikro, malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima. Fond je osnovan sa ciljem da privrednim subjektima omogući brži, jednostavniji i fleksibilniji pristup finansijskim sredstvima koja su im potrebna za redovan rad i razvoj.
Inače, ovo je osmi investicioni fond kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima „Management Solutions“ d.o.o. Banja Luka, a ukupna imovina svih fondova kojima upravlja Društvo iznosi preko 33 miliona KM. „Management Solutions“ već 17 godina svojim klijentima nudi prepoznatljiva upravljačka rješenja i omogućava im ulaganje slobodnih sredstava u respektabilne investicione fondove, čija imovina se investira kako na domaćem tržištu, tako i na razvijenim svjetskim tržištima.
Više informacija o Fondu možete pronaći ovdje
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Bosch sa osam milijardi evra pravi najveći posao u svojoj istoriji
Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM
Pogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NEKRETNINE4 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE10 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
FINANSIJE7 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE9 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI10 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE8 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca