INVESTICIJE
Trnovitim putem do realizacije energetskih projekta u BiH
Strani investitori koji ulažu u energetski sektor u Bosni i Hercegovini nailaze na veliki broj prepreka, tako da put od ideje do realizacije trnovit, pun padova i uspona. Cijeli proces kako u Federaciji, tako i u Repuplici Srpskoj odvija se fazno.
Kako bi se krenulo sa projektom najprije je potrebno krenuti sa Studijom izvodljivosti, upisom u registar projekta u ispitivanju, potom krenuti sa idejnim projektom za koji je potrebna prethodna vodna saglasnost, saglasnost za lokaciju (javna i komunalna preduzeća) okolinska dozvola (Studija uticaja na okoliš), prethodna elektroenergetska saglasnost, načelna saglasnost za priključenje.
Nakon pribavljanja svih navedenih dozvola slijedi ishođenje urbanističke saglasnosti. Potom glavni projekat, vodna saglasnost, riješenje o imovinsko pravnim odnosima, suglasnost na projektnu dokumentaciju – usklađenost sa Zakonom o električnoj energiji, energetska dozvola, uslovi za priključak, elektroenergetska saglasnost, ugovor o priključenju.
Kada se sve pomenute dozvole prikupe na redu je odobrenje za građenje, odnosno faza izgradnje.
U fazi izgradnje potrebno je izvršiti upis u registar projekata u izgradnji, sticanje statusa potencijalnog privilegovanog proizvođača, predugovor o otkupu električne energije iz OIEiEK.
Potom slijedi Izvedbeni projekat, izgradnja, projekat izvedenog stanja, vodna dozvola, ugovor o priključenju, odobrenje za priključenje, vodna dozvola.
U zadnjoj fazi, odnosno fazi korištenja investitor treba da dobije odobrenje za upotrebu, dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje, status kvalificiranog proizvođača, upis u registar građevinskih projekata, status privilegovanog proizvođača i ugovor o otkupu.
Elmira Pašagić, pravna ekspertica koja je učestovala u izradi USAID – ovog Izvještaja o režimu ishođenja dozvola i preprekama za ulaganje u energetske infrastrukturalne projekte u BiH kaže kako je tokom izrade izvještaja, identificirano da je potrebno prikupiti preko 50 dozvola (odobrenja, saglasnost) u jednom postupku izgradnje energetskog postrojenja, pri čemu nadležni organi često traže neki novi dokument.
Pojašnjava, kako se na ovaj način probijaju zakonom utvrđeni rokovi i postupak prolongira i po nekoliko godina.
„Upustva o tome gdje i kako investirati u energetski sektor u BiH sa objašnjenjem dozvola i koraka u postupku ishođenja ne postoje ni na jednom nivou vlasti u BiH“, kaže Pašagić.
Probleme oko pribavljanja dozvola nemaju samo strani investitor. Problem prati i javna preduzeća, odnosno elektroprivrede u BiH.
Savjetnik generalnog direktora Elektroprivreda Bosne i Hercegovine Emir Aganović za Akta.ba kaže kako se oni nalaze i u težoj poziciji od stranih investitora.
„Sve je vrlo je komplikovano, tako da i u slučajevima kada je sve idealno trebate potrošiti dvije godine za najmanji projekat. Ako se radi o kompleksnijem, projektu onda je situacija još teža, jer je puno nivoa, a jedna dozvola uslovljava drugu i tako u krug“, kaže Aganović, smatrajući kako se po pitanju ishođenja dozvola stvari moraju hitno mijenjati.
Da se stvari moraju mijenjati slaže se i Pašagić, navodeći kako je sedam preporuka izneseno u Izvještaju za režim ishođenja dozvola u BiH koji bi bio pogodniji za investitore. Neke od tih preporuke su, jedno koordinaciono tijelo sačinjeno od predstavnika svih nadležnih organa za izdavanje dozvola, obavezna preliminarna analiza (koje dozvole su potrebne i ko ih izdaje, koju dokumentaciju treba dostaviti investitor i koji su rokovi za provođenje aktivnosti u postupku), integrisan pristup izdavanja dozvola, rano učešće javnosti u postupku izdavaja okolišne dozvole.
„Sve ove preporuke mogu skratiti trajanje postupka“, kaže Pašagić.
Izvor: Akta.ba
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca