Kako bi se krenulo sa projektom najprije je potrebno krenuti sa Studijom izvodljivosti, upisom u registar projekta u ispitivanju, potom krenuti sa idejnim projektom za koji je potrebna prethodna vodna saglasnost, saglasnost za lokaciju (javna i komunalna preduzeća) okolinska dozvola (Studija uticaja na okoliš), prethodna elektroenergetska saglasnost, načelna saglasnost za priključenje.

Nakon pribavljanja svih navedenih dozvola slijedi ishođenje urbanističke saglasnosti. Potom glavni projekat, vodna saglasnost, riješenje o imovinsko pravnim odnosima, suglasnost na projektnu dokumentaciju – usklađenost sa Zakonom o električnoj energiji, energetska dozvola, uslovi za priključak, elektroenergetska saglasnost, ugovor o priključenju.

Kada se sve pomenute dozvole prikupe na redu je odobrenje za građenje, odnosno faza izgradnje.

U fazi izgradnje potrebno je izvršiti upis u registar projekata u izgradnji,  sticanje statusa potencijalnog privilegovanog proizvođača, predugovor o otkupu električne energije iz OIEiEK.  

Potom slijedi Izvedbeni projekat, izgradnja, projekat izvedenog stanja, vodna dozvola, ugovor o priključenju, odobrenje za priključenje, vodna dozvola.

U zadnjoj fazi, odnosno fazi korištenja investitor treba da dobije odobrenje za upotrebu, dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje, status kvalificiranog proizvođača, upis u registar građevinskih projekata, status privilegovanog proizvođača i ugovor o otkupu.

Elmira Pašagić, pravna ekspertica koja je učestovala u izradi USAID – ovog Izvještaja o režimu ishođenja dozvola i preprekama za ulaganje u energetske infrastrukturalne projekte u BiH  kaže kako je tokom izrade izvještaja, identificirano da je potrebno prikupiti preko 50 dozvola (odobrenja, saglasnost) u jednom postupku izgradnje energetskog postrojenja, pri čemu nadležni organi često traže neki novi dokument.

Pojašnjava, kako se na ovaj način probijaju zakonom utvrđeni rokovi i postupak prolongira  i po nekoliko godina.

„Upustva o tome gdje i kako investirati u energetski sektor u BiH sa objašnjenjem dozvola i koraka u postupku ishođenja ne postoje ni na jednom nivou vlasti u BiH“, kaže Pašagić.

Probleme oko pribavljanja dozvola nemaju samo strani investitor. Problem prati i javna preduzeća, odnosno elektroprivrede u BiH.

Savjetnik generalnog direktora Elektroprivreda Bosne i Hercegovine Emir Aganović za Akta.ba kaže kako se oni nalaze i u težoj poziciji od stranih investitora.

„Sve je vrlo je komplikovano, tako da i u slučajevima kada je sve idealno trebate potrošiti dvije godine za najmanji projekat.  Ako se radi o kompleksnijem, projektu onda je situacija još teža, jer je puno nivoa, a jedna dozvola uslovljava drugu i tako u krug“, kaže Aganović, smatrajući kako se po pitanju ishođenja dozvola stvari moraju hitno mijenjati.

Da se stvari moraju mijenjati slaže se i Pašagić, navodeći kako je sedam preporuka izneseno u Izvještaju za režim ishođenja dozvola u BiH koji bi bio pogodniji za investitore. Neke od tih preporuke su, jedno koordinaciono tijelo sačinjeno od predstavnika svih nadležnih organa za izdavanje dozvola, obavezna preliminarna analiza (koje dozvole su potrebne i ko ih izdaje, koju dokumentaciju treba dostaviti investitor i koji su rokovi za provođenje aktivnosti u postupku), integrisan pristup izdavanja dozvola, rano učešće javnosti u postupku izdavaja okolišne dozvole.

„Sve ove preporuke mogu skratiti trajanje postupka“, kaže Pašagić.

Izvor: Akta.ba