FINANSIJE
Bankarski sektor BiH i dalje ranjiv
BANJALUKA – Bh. bankarski sektor još se oporavlja od posljedica globalne finansijske krize koje datiraju još iz 2009. godine i u njemu je i dalje prisutno nekoliko faktora ranjivosti, navedeno je u najnovijem izvještaju o stanju bankarskog sektora u jugoistočnoj Evropi, koji je objavila Raiffeisen banka.
Kako su pojasnili, ti faktori ranjivosti su i dalje prisutni, uglavnom zbog visoke prisutnosti korporativnih nenaplativih kredita, te nestabilnih finansija banaka, koje su pod državnom kontrolom.
„Sve u svemu, nivo nenaplativih kredita (NPL) iznosio je 13,7 odsto u 2015. godini i neznatno je niži u odnosu na 2014. godinu. Pad je bio samo zbog poboljšanja kvaliteta maloprodajnih kredita.
Stoga, banke su se okrenule ka maloprodajnom NPL-u, što se pokazalo da je ključni stub slabe kreditne aktivnosti“, navodi se u ovom izvještaju. Uz porast maloprodajnog segmenta od 4,8 odsto i pad korporativnih zajmova za 0,3 odsto, krajnji pokazatelji na kraju godine bili su rast 2,4 odsto ukupnih zajmova koje su dale banke, što su, kako se navodi u izvještaju, najslabiji pokazatelji od 2009. godine.
Dodaju da su, za razliku od dinamike zajmova, ukupni depoziti povećani za 7,5 odsto, prevazilazeći rast zajmova. Kao rezultat, odnos zajam/depozit je iznosio 102 odsto, što je najslabiji pokazatelj od 2008. godine. Prema navodima iz ovog izvještaja, u četvrtom kvaratlu 2015. godine, nakon izvještaja o neto gubicima, Agencija za bankarstvo RS postavila je privremenu upravu u Banku Srpske, koja drži oko jedan odsto aktive bankarskog sektora u BiH.
„U kombinaciji sa lošim performansama još jednog značajnog aktera i prijavljenih neto gubitaka u ostalih šest banaka, da se zaključiti da je bankarski sektor u 2015. godini bio daleko slabiji nego godinu ranije“, navodi se u ovom izvještaju. Stoga, ističu da je sveukpuni bankarski sektor zabilježio povrat na aktivu (RoA) u iznosu od 0,2 odsto i povrat na kapital (RoE) u iznosu od 2,4 odsto. Prema njihovim riječima, problemi unutar Banke Srpske, koji su se pojavili tokom četvrtog kvartala 2015. godine, izazvali su zabrinutost u cijelom bankarskom sektoru, sa posebnim naglaskom na stabilnost.
„Ipak, do sada nismo vidjeli neke posebne razloge za zabrinutost zbog nekog značajnijeg meteža u bankarskom sektoru, sve dok sektor ostaje relativno kapitalizovan“, stoji u ocjenama iz Raiffeisenovog izvještaja. Dalje navode da je sveukupno povjerenje deponenata i ulagača krajnje solidno te da problemi sa Bankom Srpske nisu izazvali neke panične reakcije. „Kao posljedica tih problema, u skladu sa preporukama MMF-a, Agencija za bankarstvo RS odlučila je da likvidira Banku Srpske iako je Vlada RS predložila MMF-u da rekonstruiše banku“, stoji u izvještaju. Kako su kazali, u narednom periodu, pitanje kvaliteta aktive ostaje jedna od najvažnijih prepreka za ponovno uspostavljanje dinamike kreditiranja i profitabilnosti.
„Očekujemo nastavak otpisivanja korporativnih nenaplativih kredita (NPL), što je trend primijećen od 2014. godine, a u skladu sa individualnim politikama rizika svake od banaka, ali bez jakog regulatornog, sistematskog pristupa.
Dakle, za 2016. godinu predviđamo slabu, jednocifrenu stopu rasta za zajmove i aktivu, što je zapravo posljedica ograničenih očekivanja u vezi sa rastom BDP-a u 2016. godini“, naveli su ekonomisti u ovom izvještaju.
Domaći bankari smatraju da likvidacija Banke Srpske nije imala velikog uticaja na ukupni bankarski sektor, jer je on ipak stabilan. Dodaju da, iako je bankarski sektor BiH u prošloj godini bio adekvatno kapitalizovan i likvidan i zadržao stabilnost u poslovanju, evidentno je jačanje rizika u bh. bankarskom sistemu, usljed dužeg perioda ekonomske stagnacije i neadekvatnog upravljanja kreditnim rizikom u prošlosti.
Brojke: 13,7 odsto nivo nenaplativih kredita u prošloj godini 7,5 odsto rast ukupnih depozita 2,4 odsto iznosio povrat na kapital bh. bankarskog sektora
Izvor: Nezavisne novine
U novom izvještaju o blokiranim računima u Jedinstvenom registru računa CBBiH navedeno je da su u BiH početkom prosinca bila blokirana 103.884 računa firmi te da 56.568 firmi ima blokiran bar jedan račun.
Ukupan broj blokiranih računa firmi u odnosu na mjesec ranije uvećan je za 630, a broj firmi koje imaju blokiran bar jedan račun povećan je za 161.
U novom izvještaju, koji sadrži 4.186 stranice (27 više nego prošli izvještaj) pobrojane su firme iz svih sfera društvenog života, od gospodarskih poduzeća, prodavaonica, frizerskih salona, benzinskih crpki, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi.
U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenom početkom studenoga 2012. godine, broj blokiranih računa firmi u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.
Odbornici Skupštine grada Banje Luke u četvrtak su usvojili Nacrt budžeta Grada za 2024. godinu u iznosu od 187,89 mil KM i uputili ga u javnu raspravu.
Gradonačelnik Draško Stanivuković rekao je da je Nacrt budžeta za 2024. godinu je razvojni, ali istovremeno i socijalno najodgovorniji.
Stanivuković je naveo da je ovim budžetom planiran nastavak podrške građanima kroz besplatne udžbenike, građevinske dozvole, legalizaciju, priključke na vodovodnu i kanalizacionu mrežu, ali osim toga ostaje i strateško opredjeljenje za besplatan javni prevoz za višečlane porodice, ali i sve penzionere.
On je rekao da se Banjaluka ove godine nalazi u svom najvećem infrastrukturnom razvoju, jer su pokrenuti važni projekti poput izgradnje centralnog spomen-obilježja, mosta u Docu, mosta u Česmi, kolektora za prečišćavanje otpadnih voda, puta kroz Motike, Kuljane, Priječane i Debeljake, vodovoda na Poniru, uređenja obala Vrbasa i drugih važnih projekata koji se očekuju u narednoj godini.
Predsjednik Skupštine Grada Ljubo Ninković rekao je da završena 25. po redu sjednica Skupštine Grada, te da je od ukupno 29 tačaka podršku odbornika dobilo 25 tačaka dnevnog reda, među kojima je i Nacrt budžeta za 2024. godinu.
– Usvojili smo Nacrt budžeta, te nam u narednim danim predstoji javna rasprava, nakon čega ćemo već polovinom decembra zakazati novu sjednicu Skupštine Grada kako bismo raspravljali o Prijedlogu rebalansa za 2023. godinu, ali i Prijedlogu budžeta za 2024. godinu – rekao je Ninković.
Odbornici su podržali više odluka o regulacionim planovima, kao i nekoliko odluka o zakupima pod posebnim uslovima, pa je tako odobreno produženje zakupa gradskog prostora, Ansamblu narodnih igara i pjesama Veselin Masleša, dok je Tajlandskom boks klubu MUAY THAI u Republici Srpskoj Zlatna pobjeda dodijeljen gradski prostor u zakup pod posebnim uslovima.
Podršku odbornika dobila je i Odluka o načinu i uslovima za prekopavanje i sanaciju javnih površina na području grada Banjaluke, ali i druge važne tačke.
RTRS
Prema podacima Saveza sindikata Srpske, prosječna plata u oktobru pokrila je 50,84 odsto potrošačke korpe, a porodice su najviše novca, tačnije 1.141 KM, trošile na prehranu.
“Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno izdvojiti 641 KM, za prevoz 225 KM, tekuće održavanje domaćinstva 139 KM, a nabavka obuće i odjeće u oktobru mjesecu koštala je 191 KM”, saopšteno je iz Saveza sindikata RS.
Kada je riječ o prosječnoj plati, ona je veća za 13 KM u odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu u septembru.
“Najveća prosječna plata u Republici Srpskoj u oktobru isplaćena je u oblasti finansijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosi 1.728 KM, a najnižu prosječnu isplaćenu platu dobili su radnici u građevinarstvu u iznosu od 975 KM”, istakli su oni.
Dodali su da su niske prosječne plate u iznosu od 991 KM u oktobru primili radnici zaposleni u oblasti saobraćaja i skladištenja, zatim u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo u vrijednosti od 1.018 KM, te prerađivačkoj industriji u iznosu od 1.061 KM.
Nezavisne novine
Ekonomski stručnjaci ulaganjima: Koje su najisplativije investicije u 2024.
Air Montenegro otkazuje Banja Luku i Sarajevo
Hoće li Mostar dobiti letove za Beograd prvi put nakon 1991.
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prijeViše od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prijeĐorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
BIZNIS7 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
FINANSIJE1 mesec prijeEPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeZaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja
-
PRIVREDA12 meseci prijeSajić: Investitor iz Njemačke pokreće proizvodnju u Novoj Topoli