FINANSIJE
Deflacija pritišće BiH već godinama
BiH – Bosna i Hercegovina je i prošlu godinu završila u deflaciji, koja je bila blago pojačana u odnosu na godinu ranije, i to prije svega zbog smanjenja cijena energenata i hrane, što prema mišljenju ekonomista ne može donijeti pozitivne efekte po domaću ekonomiju.
Naime, kako je navedeno u godišnjem dokumentu Ekonomski trendovi u 2015. koji je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP) BiH, nastavljen je trogodišnji trend rasta deflacije u BiH, koji je produžen i u prva dva mjeseca ove godine.
Inače, u BiH je 2012. godine posljednji put zabilježena inflacija na godišnjem nivou i to od 2,1 odsto. Kako su naveli u ovom izvještaju, deflacija u BiH je u prošloj godini iznosila jedan odsto, dok je godinu dana ranije bila na nivou od 0,9 procenata, a 2013. godine 0,1 odsto. Imajući to u vidu, veću deflaciju od BiH u širem regionu u prošloj godini imala je samo Bugarska. Ipak, istini za volju, pod pritiskom deflacije u prošloj godini bile su i Slovenija, Rumunija, Makedonija i Hrvatska, ali na nižem procentu od BiH.
Međutim, dostupni podaci za dva mjeseca ove godine pokazuju da je u BiH i dalje nastavljen trend rasta deflacije, koja je u februaru 2016. iznosila 1,3 odsto. U izvještaju DEP BiH za prošlu godinu je pojašnjeno da je kao i u prethodnoj godini najznačajniji doprinos deflaciji u BiH bio u sektorima prevoza, hrane i bezalkoholnih pića, te odjeće i obuće. Tako su u odjeljku prevoza cijene bile niže za 6,9 odsto, gdje je najveće smanjenje cijena zabilježeno u okviru goriva i maziva za lična prevozna sredstva, i to za 13,6 odsto.
Pored toga, veliki doprinos deflaciji imale su cijene hrane i bezalkoholnih pića, pa su unutar tog odjeljka cijene smanjene za 0,9 odsto. Naime, cijene su smanjene gotovo u svim pododjeljcima hrane i bezalkoholnih pića izuzem ulja, masti, voća i povrća. „Takođe, odjeljak obuće i odjeće je uticao na smanjenje opšteg nivoa cijena u BiH, sa deflacijom od 7,3 odsto“, navodi se u ovom godišnjem izvještaju DEP BiH.
Međutim, oni navode da je deflacija u BiH djelimično usporena povećanjem cijena u okviru odjeljka alkoholnih pića i duvana za 7,2 odsto, zbog nastavka harmonizacije akcizne politike u BiH sa politikom akciza na cigarete u Evropskoj uniji. Pored toga, u izvještaju se navodi da su u odjeljku stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata cijene povećane za 1,1 odsto, gdje je došlo do poskupljenja električne energije i vode, a što je djelimično imalo uticaj na usporavanje deflacije u BiH.
U izvještaju je još navedeno da je većina zemalja EU i regiona u prošloj godini registrovala sporiji rast cijena u odnosu na prethodnu godinu, a da je u nekim zemljama zabilježena deflacija. Kako su istakli, nizak nivo inflacije u EU je posljedica smanjenja cijena energenata i hrane na svjetskom tržištu, koje su izazvale pritisak „na dolje“ na opšti nivo cijena. Usljed toga, stoji u izvještaju, u EU je registrovan nepromijenjen nivo cijena u odnosu na 2014. godinu. Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, rekao je da iz ugla ekonomista, prisutnost deflacije u nekoj zemlji, naročito u dugom periodu, nije za pohvalu.
„Postoji nešto što mi nazivamo prirodnom stopom inflacije, i to je inflacija do 2,5 ili tri odsto, koja sama po sebi stimuliše zaposlenost, rast privrede i to je nešto što se podrazumijeva da daje pozitivne efekte“, smatra Radivojac. S druge strane, on je rekao da se deflacija sama po sebi dešava, ali da u dugom periodu ne može ostaviti pozitivne efekte, budući da je naročito u BiH izazvana de fakto padom potražnje. S tim u vezi, rekao je da kupovna moć stanovništva očigledno pada, stanovništvo se suzdržava da kupuje, te nema tražnje za robom i proizvodima i samim tim dolazi i do pada cijena.
Nezavisne novine
Prvi alternativni investicioni fond u Bosni i Hercegovini počinje sa radom, što znači da od danas preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća imaju alternativni izvor za finansiranje svojih potreba i svog poslovanja.
Zaključno sa 02.07.2024. godine uspješno je završena početna ponuda udjela za Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima sa privatnom ponudom „MS Loans“. Pravilima Fonda bilo je predviđeno da početna ponuda može da traje 90 dana, međutim potrebni iznos sredstava od 1.000.000 KM je prikupljen u dosta kraćem roku, čime je okončana početna ponuda udjela.
„MS Loans“ je prvi alternativni investicioni fond u Bosni i Hercegovini, a Fond će davati zajmove mikro, malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima. Fond je osnovan sa ciljem da privrednim subjektima omogući brži, jednostavniji i fleksibilniji pristup finansijskim sredstvima koja su im potrebna za redovan rad i razvoj.
Inače, ovo je osmi investicioni fond kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima „Management Solutions“ d.o.o. Banja Luka, a ukupna imovina svih fondova kojima upravlja Društvo iznosi preko 33 miliona KM. „Management Solutions“ već 17 godina svojim klijentima nudi prepoznatljiva upravljačka rješenja i omogućava im ulaganje slobodnih sredstava u respektabilne investicione fondove, čija imovina se investira kako na domaćem tržištu, tako i na razvijenim svjetskim tržištima.
Više informacija o Fondu možete pronaći ovdje
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Bosch sa osam milijardi evra pravi najveći posao u svojoj istoriji
Kinezima najveći IKT projekat u istoriji Srpske – Posao vrijedan 57 mil KM
Pogledajte firme iz IT sektora koje su dobile pomoć države
-
NEKRETNINE4 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE10 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
FINANSIJE7 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE9 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI10 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE8 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca