Connect with us

PRIVREDA

Dobri pokazatelji privredne aktivnosti u Srbiji

BEOGRAD – Privredna aktivnost u Srbiji je porastu, a prvi put dešava se da izvoz raste mnogo brže nego uvoz, rečeno je na predstavljanju novog broja časopisa Makroekonomske analize i trendovi-MAT u Privrednoj komori Srbije.

Objavljeno

 

Ekonomista Stojan Stamenković rekao je da su u porastu najvažniji pokazatelji – odnosno da raste industrijska proizvodnja, posebno prerađivačka industrija, izvoz i investicije.

“Izvoz raste mnogo brže nego uvoz i bitno se povećava pokrivenost uvoza izvozom”, rekao je Stamenković novinarima i dodao da raste trgovina u prometu na malo.

Ekonomisti ukazuju da nikada do sada nije zabilježeno takvo pokriće uvoza izvozom.

Kako je naveo Stamenković, urađena je i prva procjena investicija, ali nju, kako kaže, treba uzeti sa izvesnom rezervom. Prema njoj investicije rastu oko osam odsto, dodao je.

Ekonomista Miladin Kovačević ukazuje da se i u drugom kvartalu godine može očekivati rast BDP do tri odsto, međugodišnje.

“BDP u prvom kvartalu povećan je za 3,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine i vođen je pre svega izvozom, ali podržan i od rasta investicija i potrošnje”, navode ekonomisti i ističu da su to dobri pokazatelji.

Ekonomista Ivan Nikolić naveo je da podaci pokazuju da je makroekonomski okvir izuzetno povoljan i da su svi indikatori manje više u porastu, kao i da se taj rast ubrzava.

U novom broju MAT-a navodi se da je ukupna industrijska proizvodnja u prva četiri mjeseca na međugodišnjem nivou povećana za 9,9 odsto.

Međugodišnji rast proizvodnje prerađivačke industrije je vrlo intenzivan, navode ekonomisti i ističu da je za četiri meseca iznosio 7,8 odsto, a u aprilu 11 odsto.

Što se tiče oblasti, od 18 njih, desezonirani indeks je u aprilu bio manji nego u prethodnom mjesecu samo u dvije i to proizvodnji duvanskih proizvoda i farmaceutskoj industriji.

U ostalih 16 oblasti taj indeks je rastao, navodi se u MAT-u.

Rast prometa u trgovini na malo poduprt je i rastom zarada.

U period januar-april prosječne zarade su međugodišnje porasle za 5,4 odsto.

U tom okviru zarade u privatnom sektoru su povećane za 9,2 odsto, a u javnom za 2,8 odsto.

Ekonomisti ukazuju da je obzirom na porast broja zaposlenih u privatnom i pad u javnom sektoru masa zarada u privatnom rasla brže 10,7 odsto, a u javnom sporije nego prosječne zarade.

Ekonomisti navode i da se na osnovu dinamike prihoda i rashoda budžeta u prva četiri mjeseca 2016. godine može zaključiti da nema problema u pogledu fiskalne konsolidacije.

U toku aprila ostvareni su prihodi na nivou od 85,9 milijardi dinara, što je za oko 12 milijardi više nego tokom marta.

Najveće povećanje u odnosu na mart pokazuju poreski prihodi, odnosno prihodi od poreza na dodatu vrijednost.

Ekonomisti su ukazali i da je ICT sektor domaće ekonomije koji posljednjih godina bilježi uzlet sa potenicjalom za još značajniji rast.

Izvor:Tanjug

Nastavite čitati

BIZNIS

Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Objavljeno

 

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.

Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.

Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.

Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.

U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.

Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.

Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.

Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.

Nastavite čitati

BIZNIS

Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Objavljeno

 

Republika Srpska je u prvom kvartalu ove godine ostvarila ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene sa inostranstvom od blizu tri milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 83,6 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Pokrivenost uvoza izvozom od 83,6 odsto drugi je najbolji rezultat Republike Srpske kada se poredi sa prva tri mjeseca prethodnih godina.

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.

Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.

U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.

Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.

Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.

U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.

Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.

On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.

Nastavite čitati

PRIVREDA

Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Objavljeno

 

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)

Nastavite čitati

U trendu

© 2023 Privrednik. Sva prava zadržana. Developed by adsoft.